TV Astronomija

Snimci, razni o astronomiji i sl.

Daleko vreme i nagoveštaj multiverzuma (TED predavanje)

SeanTEDX 2

Distant time and the hint of a multiverse

SeanCarrollSean M Carroll

Fizičar, kosmolog

Šon Kerol je teorijski fizičar na Caltech-u u Pasadeni u Kaliforniji, gde istražuje teorijske aspekte kosmologije, teorije polja i gravitacije -- istražujući prirodu fundamentalne fizike proučavanjem strukture i evolucije univerzuma.

"Svemir je zaista ogroman. Živimo u galaksiji Mlečni put, u kojoj ima oko sto milijardi zvezda. I ako uzmete kameru i uperite je bilo gde ka nebu, i skinete poklopac, ako vam je kamera priključena na svemirski telskop Habl, videće nešto ovako. Svaka od tih malih mrlja je galaksija veličine slične našem Mlečnom putu - sto milijardi zvezda u svakoj od tih mrlja. Ima oko sto milijardi galaksija u vidljivom svemiru. Sto milijardi je jedini broj koji treba da znate. Starost svemira, između Velikog praska i sadašnosti, je sto milijardi u psećim godinama. Što vam govori nešto o našem mestu u svemiru. 

Opširnije: Daleko vreme i nagoveštaj multiverzuma (TED predavanje)

Write comment (0 Comments)

Ajnštajn u Prinstonu

JednaStena 1

Einstein in Princeton

Albert Ajnštajn (1879-1955) je najpoznatiji svetski teorijski fizičar. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1921. Kada je Hitler došao na vlast 1933, Ajnštajn je bio u poseti Sjedinjenim Državama; odlučio je da se ne vraća u Nemačku. Nastanio se u Prinstonu, Nju Džersi, i postao američki državljanin 1940.

   

Opširnije: Ajnštajn u Prinstonu

Write comment (0 Comments)

Meseci Sučevog sistema - Ija

JoGM 1

Moons of the Solar System - Ija

Ija je Jupiteru najbliži prirodni satelit, jedan o četiri najveća satelita ove planete i četvrti najveći od svih satelita Sunčevog sistema. Veći su samo Ganimed, Titan i Kalisto. Ija je vulkanski najaktivnije telo Sunčevog sistema. Njena površina je prekrivena sa preko 400 aktivnih vulkana…

 

 

Opširnije: Meseci Sučevog sistema - Ija

Write comment (0 Comments)

Stiven Hoking: Propitivanje univerzuma (TED predavanje)

sh3

Questioning the universe

SHoking

Stiven Hoking (Stephen Hawking)

Teorijski fizičar

Naučna istraživanja Stivena Hokinga rasvetljavaju poreklo kosmosa, prirodu vremena i konačnu sudbinu univerzuma. Njegove najprodavanije knjige za široku publiku dale su poštovanje fizici milionima.

"Nema ničeg većeg niti starijeg od svemira. Pitanja o kojima bih želeo da govorim su: prvo, odakle smo došli? Kako je postao svemir? Da li smo u njemu sami? Da li tamo negde postoji vanzemaljski život? Koja je budućnost ljudske rase?

 

Opširnije: Stiven Hoking: Propitivanje univerzuma (TED predavanje)

Write comment (0 Comments)

Snimci erupcija vulkana na Jupiterovom mesecu Ija

jo4

Snimci erupcija vulkana na Jupiterovom mesecu Ija

Jupiterov najbliži mesec Ija je vulkanski najaktivnije telo u našem sunčevom sistemu usled plimatskih efekata Jupitera na ovaj mesec. Otkrio ga je Galileo Galilej davne 1610-te godine, a brojne svemirske sonde su posetile ovaj izuzetni mesec i zabeležile su snimke i fotografije erupcija vulkana na površini kao i tokove lave!

 

Opširnije: Snimci erupcija vulkana na Jupiterovom mesecu Ija

Write comment (0 Comments)

Film: Metropolis

Metropolis cropMetropolis je čuveni nemački naučno fantastični film iz 1927. godine, jedan od najpoznatijih i najslavnijih u čitavoj istoriji kinematografije. Režirao ga je austrijsko-nemački režiser Fric Lang. Lang je bio i koautor scenarija (sa svojom suprugom Tea fon Harbou), a i montažer. Film je koštao oko 5 ili 6 miliona maraka, preračunato u današnji dolar, oko 200 miliona dolara i bio je najskuplji nemi film. Toliki novac je za ono vreme bila skoro neverovatna suma zbog koje se studio koji je film finansirao našao pred bankrotom.

 

Opširnije: Film: Metropolis

Write comment (0 Comments)

Lucy - misija koja treba da poseti Jupiterove Trojance

LucyGM 1

LUCY space probe - A mission to visit Jupiter's Trojan asteroids

16. oktobra 2021. godine Nasa je lansirala letelicu čiji zadatak je da poseti Jupiterove trojance, a to su asteroidi koji se kreću u orbiti Jupitera iza i ispred njega. Misija treba da traje 12 godina, a njeni rezultati, ukoliko sve protekne po planu, treba da doprinese razumevanju ranog Sunčevog sistema. 

 

Opširnije: Lucy - misija koja treba da poseti Jupiterove Trojance

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 1 dan ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 2 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 4 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 4 dana ranije

Foto...