Nema takvih majstora u kosmosu kakvi su Japanci! Njihove misije su, kako se kaže kod nas, ekstraordinarne! Do sada sam obradio sve velike japanske međuplanetne misije i toplo preporučujem te tekstove svakom ko se loži na takve teme. Posvećenost njihovih inženjera cilju i odbijanje da priznaju poraz čak i kad zbog kvarova i havarija šanse na uspeh misije padnu ispod svake granice, zapanjujući su. Mnoge podvige koje izvodi JAXA, ne može danas (a ni sutra) da ponovi nijedna agencija na svetu. Šta spremaju novo?

j1

Trenutno, mal'tene svako ko ima raketu razmišlja o manje ili više ambicioznom programu za istraživanje Meseca. Nesumljivo je najsloženiji kineski CLEP, ali i NASA, ESA, Indija, Rusija i Izrael[1]takođe razmatraju planove za sopstvene misije. Ni Japan nije izuzetak, ali je činjenica da njihov lunarni program pati od brojnih odlaganja koja su usledilanakon lansiranja orbitera 'Kaguya'(SELENE)pre više od decenije. Međutim japanska kosmička agencija JAXA planira već godinama da pošalje svoju mašinu na Mesečevu površinu u projektu pod nazivom SLIM(Smart Lander for Investigating Moon). SLIM je rođen kao jeftinija alternativa projektu 'Kaguya 2', koja je imala orbiter i jedan lender. Iako je SLIM trebalo da poleti krajem ove godine, sva je prilika da će događaj biti pomeren do 2021. zbog, gle čuda, financijskih problema... (Čuj, 'Japan i financijski problemi'.)

j2
Trenutni izgled SLIM-a.

To znači da će Japan postati treća azijska zemlja[2]kojoj će poći za rukom da sleti na površinu našeg satelita nakon Kine 'Chang'e 3') i Indije ('Chandrayaan 2', planirano za ovu godinu).JAXApredstavlja SLIM(スリムili 小型月着陸実験機na japanskom) kao prvu sondu koja će meko sleteti na Mesec sa preciznošću većom od 100 metara[3]– otud ono 'smart'u imenu – jer će koristiti optičko navigavanje[4]i radarske i lidarske senzore za izvođenje potpuno autonomnog aluniranja (doduše, i kineski 'Chang'e 3'je koristio istu tehnologiju, ali je mesto sletanja bilo jako široko te nije zahtevalo posebnu preciznost). Naravno, dok SLIM dođe na red moguće je da će neka druga sonda izvesti preciznije sletanje...

j3
'Horizontalno' sletanje SLIM-a.

Bilo kako bilo, poslednjih godina JAXA je izmenila nekoliko ključnih asprekata misije. Takođe je vrlo bitno da je projekat i formalno dobio zeleno svetlo od autoriteta, te da je u ovom momentu skoro nemoguće da bude otkazan, ali to se s japanskim misijama nikad ne zna 100%. Sletanje će biti u Mare Nectaris, u blizini lunarnog ekvatora (zbog čega je energetski vrlo povoljan). Prvobitno su za mesto sletanja bila odabrana brda Marius, idealno blizu ulaza u neke od pećina koje je u toj regiji otksila sonda 'Kaguya'(zanimljivo je da su brda Marius bila na listi predloga za sletanje poslednje misije 'Apollo'). 

Sonda će poleteti u nebo korišćenjem rakete 'H-IIA202'umesto 'Epsilona'.'H-IIA' je mnogo snažnija ali i skuplja od 'Epsilona', ali je zamena usledila zbog toga što JAXA želi da sa SLIM-om lansira i satelit XRISM, naslednika nesrećne rendgenske opservatorije 'Hitomi'(ASTRO-H), o čenu sam svojevremeno pisao. Dodatna prednost korišćenja ovog lansera je u tome što će SLIM moći da poveća težinu sa 130 na 200 kg (ne računajući gorivo), tako da to više i nije tako mala sonda (težina na lansiranju će joj biti 730 kg). Procenjeno je da će ukupni troškovi čitave misije biti oko €115 miliona.

j4
Mesto i koordinate sletanja. Ne znam kako se to određuje (ima li neki softver, recimo) ali me baš interesuje da li naši amateri mogu da snime ovaj krater u sličnoj rezoluciiji.

j5
Delovi SLIM-a. Levo su prikazani stajni trap i amortizeri koji će omogućiti da sonda sleti horizontalno na tlo Meseca. Na slici desno se vidi radarska antena, 2 mlaznice kočionog motora i 12 mlaznica trastera za fine korekcije.

Evo zašto volim Japance: Prema aktuelnoj verziji SLIM-a, brod će koristiti vrlo inovativan sistem 'horizontalnog sletanja' – do sada je gore na Mesec sletalo sve i svašta, ali se ovo niko nije setio! Umesto da izvede tradicionalno vertikalno sletanje, koje zahteva veliku preciznost i, očigledno, stajni trap, SLIM će koristiti specijalni trap koji će, jednom kada dođe u kontakt s tlom, omogućiti da sonda 'padne' dok ne dođe u vodoravni položaj. Nekoliko varijanti ove tehnike predlagano je u prošlosti za lunarne module sa ljudskom posadom – npr. tokom razvoja lunarnog modula 'Altair'Nasinogprograma 'Constellation'– ali nikad nije upotrebljena u stvarnoj misiji. SLIM će prvo ući u eliptičnu Mesečevu orbitu dimenzija 4000×100 km, a onda je doterivati dok visina ne padne na 15 km. Faza spuštanja će otpočeti na visini od 7 km. Za manevrisanje SLIM će koristiti dva glavna motora i 12 sekundarnih (prva verzija je baratala sa brojkom 1 i 8). 

j6
Manevri koji čekaju japanskog robota.

j7
Finalna faza sletanja SLIM-a.

j8
Konfiguracija aluniranja.

j9
Sekvence horizontalnog sletanja...

j10  

Testiranje sletanja modela tehnikom horizontalnog sletanja.

Osim toga, zahvaljujući velikom iskustvu u konstruisanju malih sondi i subsondi (pročitaj o 'Hayabusi''Hayabusi 2'), JAXA planira da ugradi i jednu subsondu sa spektroskopskom kamerom koja bi se odvojila od SLIM-a i slikala sletanje na Mesec i sondu na površini... Naravno, njen zadatak ima i naučnu komponentu, pa će prikupljati podatke o prisustvu određenih minerala i vode, ali i drzinu hlađenja magme, što je važno za razumevanje evolucije Meseca.

j11
Subsonda će se odvojiti i snimati sletanje... Zanimljivo je da će mala sonda moći da komunicira sa Zemljom direktno.

SLIM bi poslužio kao prethodnica misije SELENE-Rkoja treba da donese uzorke sa Mesečevih polova, misiju koja treba da se spoji sa projektom LEAPrazvijenim u saradnji sa Esom[5]i Kanadom. Nesumnjivo, ne računajući SLIM, jedini način da Japan lansira svoje sonde i suprotstavi se agresivnom kineskom lunarnom programu jeste da se udruži sa drugim kosmičkim agencijama. Nama preostaje samo da se nadamo da dolazi nova era međunarodne saradnje u istraživanju Meseca.

j12
Projekat SELENE-R. Pominjan je i rover težine 100 kg.

j13
Mnogi ga priželjkuju ne na Mesecu nego na Marsu

 

[1]Ovo je taze vest: Izrael u februaru šalje svoj lender 'Beresheet'na Mesec!!! Lender je privatni projekta a lansiraće ga američka raketa 'Falcon 9'. Misija košta $95 miliona a pare su dali izraelski milijarder Morris Kahni US magnat Sheldon Adelson.

[2]Japanska JAXA ima samo desetinu budžeta Nase i petinu kineskog.

[3]Poređenja radi, prilikom misije 'Apolla 11', elipsa u koju je 'Eagle'trebalo da sleti je imala dimenzije 20×12 km.

[4]Lukavi Japonci će koristiti softver za prepoznavanje crta lica koji se koristi na aerodromima da prepozna kratere i tako odredi gde se nalazi.

[5]ESA planira da sarađuje sa Roskosmosomučestvujući u ruskoj lunarnoj misiji 'Luna 27'('Luna-Resurs PA'), planiranoj za 2023. Ta sonda će da koristi evropsku burgiju i paket za analizu uzoraka PROSPECTi precizan sistem za sletanje PILOT-D.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: