"Najviše volim da gledam i da nalazim objekte po nebu, al isto tako s vremena na vreme volim da uzmem i fotoaparat i da slikam neke objekte ili događaje. Druženje uz teleskop sa zvezdanom kartom u rukama, i naravno dobrim društvom da podelite svo to oduševljenje koje se doživi gledajući lepote tamnog neba, je ono što mi „puni baterije“."
What did NASA lander Pathfinder and rover Sojourner discover on Mars in 1997?
Soyourner je Nasin mali rover koji je 1997. sleteo na Mars, prešao 100 metara u krugu od 12 metara oko mesta svog sletanja. Bio je to mali i kratak manevar, ali on je otvorio put budućim velikim roverima Spirit i Opportunity…
Ako postoji ijedan propulzivni sistem koji se smatra kontroverznim, to je EmDrive (Electromagnetic Drive). Za početak, zato što velika većina fizičara na planeti čak poriče da se uopšte radi o pogonskom sistemu. Ne samo da se ne raščišćava, već sapunica EmDrive svakog dana postaje sve složenija. Relativno nedavno grupina istraživača iz Nasinog centra Johnson testirala je motor EmDrive u vakuumskim uslovima, očito s uspehom. Vest se pojavila na portalu Nasaspaceflight.com i za nekoliko dana je odjeknula u hiljadama medija.
"Mogu reći da je astronomija cijeli moj život. Njome se bavim otkad znam za sebe, zanimala me je već kada sam imao četiri i po godine. Ali, naravno, u tom dobu nemate vi pravu spoznaju da je to astronomija u smislu neke nauke. Mene je to zanimalo, ja sam cijeli život hteo to da radim i, s obzirom da nije bilo astronomije u Bosni i Hercegovini, onda sam, uslovno rečeno, ja sebi napravio opservatoriju da bih radio taj posao, i mi smo uspeli u tome. Bila je, za one prilike u Jugoslaviji, jedna od tri najveće opservatorije."
« Hiljadama godina čovek je sanjao da ode na Mesec. Danas je taj san gotovo stvarnost. Mnogi stariji ljudi i svi mladi koji ovo čitaju biće živi svedoci čovekovog spuštanja na Mesec, nešto što će se dogoditi otprilike 2000. godine.»
U ponedeljak, 12. aprila ove godine u Puli je održana prigodna svečanost povodom 60 godina od leta Jurija Gagarina u svemir. Taj datum označava početak doba astronautike. Svečanosti je prisustvovao ambasador Rusije u Hrvatskoj Andrej Nesterenko.
"Astronomija, za mene je, ljubav. Vremenom je ta ljubav postala posao, ali ja mislim da i dalje taj posao tretiram kao ljubav. Ako se neko od vas bude bavio astronomijom videće da ta dva, nekada moraju da idu zajedno. Ali u suštini, kao uvek u životu nađete zadovoljstvo u svemu tome što radite, tako, da ja astronomiju i dalje radim sa zadovoljstvom. Ja se bavim istraživanjem galaksija i načinom na koji su one živele, rasle i umrle, od rođenja, od nekih 13 milijardi godina u prošlosti do danas. Znači istražujemo na koji način su prve galaksije nastale i razvijale se u svemiru. Galaksije su skupovi zvezda, i onda kada istražujete galaksije morate da znate i gde su zvezde nastale. Moj zadatak, nije da direktno proučavam zvezdu po zvezdu, pošto ih ima puno u galaksiji. Moj zadatak je da proučavam galaksije, kao velike sisteme i da proučavam pravilnost ili nepravilnosti u njihovoj evoluciji, njihovom životu."
Osetljivost teleskopa, ili koliko detalja može da uoči, direktno je povezana sa površinom ogledala koja sakuplja svetlost a koju šalju promatrani objekti. 'Webbovo' primarno ogledalo je široko 6,5 metara (21 stopa i 4 inča); ovako veliko ogledalo nikada ranije nije lansirano u kosmos.
Da se ja nešto pitam, sve bih Nasine pare dao na proučavanje asteroida! Ima ih koliko 'oćeš, bezbroj veličina i oblika, neverovatnih osobina i hemijsko-minerološkog sastava i što je najvažmije – tu su na dohvat ruke. Zato mi je ova priča bila interesantna: tokom 80-ih, nekoliko kosmičkih agencija je predlagalo lansiranje sondi koje bi izučavale komete i asteroide, koristeći obnovljeno zanimanje za ta mala tela izazvano tadašnjom posetom Halejeve komete.
"Deca imaju ogromnu dozu radoznalosti, žele da znaju svet oko nas, šta je to i kako to funkcioniše, pa i sva dešavanja koja se odvijaju na nebu. Astronomija je, kao nauka, zgodna, iz razloga što povezuje sve nauke, ne samo fiziku, već i biologiju, hemiju, kao i planetarne nauke. Ko se “upeca” na astronomiju, praktično se ”upeca” na sve nauke. Sve to je, zapravo, jedna velika draž. Naravno, ovakva okupljanja su najbolja šansa, po mom mišljenju, za mlade ljude da kroče u svet astronomije. Svi učesnici Mesijeovog maratona rado prenose svoja iskustva novim licima."