w1

Ponekad je jeftino skupo, sem ako nisi NASA, jer u tom slučaju to može da bude i besplatno. Radi se o sledećem velikom kosmičkom teleskopu koji NASA planira da lansira nakon mastodonta JWST, a nosi lepo ime WFIRST (Wide Field Infrared Survey Telescope). Kažemo da je besplatno, jer je optika WFIRST-a zapravo poklon tajanstvene vojne agencije iz američkih 'Top Five', NRO (National Reconnaissance Office[1]). Ogledala su stigla – pretpostavlja se – iz programa špijunskih satelita 'FIA-Optical', otkazanog 2005. Zapravo, 2012. NRO je poklonio Nasi ne jedan već dva optička kompleta sa tih špijunskih satelita, ali je kosmička agencija mogla da iskoristi samo jedan. Pošto su ogledala imala jako kratku žižinu daljinu, značilo je da imaju vrlo veliko vidno polje, pa je odlučeno da se jedan komplet iskoristi za teleskop WFIRST, koji je originalno trebalo da bude teleskop prečnika 1,3 metra za proučavanje tamne čokolade ('energije').

w3 w4

Trenutni dizajn kosmičkog teleskopa WFIRST.

Ali prošle su godine (čak smo i mi o tome pisali u nekoliko navrata) a donacija NRO-a se pretvorila u otrovni poklon. Nova opservatorija WFIRST – originalno nazvana WFIRST-AFTA (Astrophysics Focused Telescope Assets) – postala je daleko skuplja nego što se očekivalo. Da bi opravdala taj dodatni trošak, NASA je bila prisiljena da mu doda neke extra sposobnosti, posebno koronagraf za proučavanje egzoplaneta. Ti novi zahtevi su povećali naučnu zainteresovanost za projekat, ali su takođe izazvali povećavanje ionako visoke cene i doveli složenost u nezaustavljivu spiralu rasta. To je do te mere eskaliralo, da je NASA zaključila da preliminarni dizajn, predstavljen lani, jednostavno nije izvodiv sa trenutnim budžetom.

w5
Dizajn teleskopa od prošle godine. Imaće samo 2 instrumenta! Trebalo je da bude težak 4.166 kg, od čega je na naučne aparate trebalo da otpadne 2.191 kg. Lansiranje je bilo zakazano za 10-ak godina.

w6
Primarno ogledalo špijunskog satelita klase 'FIA-Optical' iskorišćeno za WFIRST. U fiskalnoj 2014. kongres je za teleskop dao \(56 miliona, a sledeće još \)50. Onda su 2016. dali još \(90, iako je NASA tražila \)14 miliona. Od kada su odlučili da WFIRST više neće biti studija nego projekat, smatra se da će ukupni troškovi do lansiranja toliko porasti da će sigurno prebaciti 4 milijarde današnjih \(!

NASA je očekivala da će izvorni WFIRST koštati manje od dve milijarde. Uključivanje špijunskog ogledala povećalo je cenu na \)2,7 milijardi, ali NASA sada veruje da će troškovi skočiti na \(3,6 mld, sa svim izgledima da će ta brojka bujati i narasti do \)3,9 milijardi (!) Takođe je povećana i težina teleskopa i sada je dostigla 7.324 kg, preko 3 tone više od projekta WFIRST-AFTA iz 2012. Opservatorija će biti smeštena u Lagranžovu tačku L2 sistema Zemlja-Sunce, iako se prvobitno razmišljalo o geostacionarnoj orbiti radi bolje razmene enormne količine podataka koje će prikupljati glavni instrument, kamera WFI (Wide Field Instrument) sa 288 megapiksela i vidnim poljem 100 puta većim od Habla. WFIRST će imati na jednom kraju modul na koji će moći da se zakači neka misija – sa posadom ili ne – koja će moći da produži vek trajanja, zahtev koji je dodatno povećao cenu projekta.

w7
Poređenje vidnog polja WFIRST-a i Habla.

w8
Karakteristike dva WFIRST-ova instrumenta.

Cilj Nase je da smanji procenjenu težinu projekta na maksimalnih 3.200 miliona dolara. Jedan od načina je da se izbaci CGI (Coronograph Instrument) za proučavanje vansolarnih planeta. Otkazivanje ovog aparata bi uštedelo $400 miliona, ali bi to znatno smanjilo naučni potencijal WFIRST-a, jer bi se teleskop ograničio samo na proučavanje tamne materije, cilj koji je moguće postići puno jeftinijim misijama, kao što je Esin teleskop 'Euclid'. Ako bi koronograf bio uklonjen, NASA bi uštedela nekoliko stotina miliona dolara i otkazala bi pridruženu studiju tzv. 'starsheda' (suncobrana protiv sjaja zvezda, recimo 'zvezdobrana'?), konstrukciju koja bi trebala da unapredi rad WFIRST-a i 'James Webba', naročito u oblasti lova na planete. U međuvremenu NASA je već odlučila da WFIRST lansira 'SpaceX-ovom' raketom 'Falcon Heavy' a ne 'Deltom IV Heavy', najskupljom raketom u servisu. Ne samo zbog uštede, već i zato što će do 2025. 'Delte IV H' biti zamenjene 'Vulcanima' i neće ni postojati kada dođe vreme za lansiranje WFIRST-a. Preciznije, termin lansiranja, u originalu zakazan za 2025, najverovatnije će biti pomeren na posle 2026.

w9
Projekat 'starshade', Exo-S. Za zaštitu od sjaja zvezda poslužiće rotirajući 'suncobran' sa 28 'latica' prečnika 34 metara.

w10
Koncept upotrebe Exo-S.

w11

Dodatni troškovi WFIRST-a prete da odgode ili otkažu mnoge Nasine astrofizičke misije, na sličan način kao što je nedostatak budžetske kontrole 'James Webba'[2] prisilio na otkazivanje ili odgađanje brojnih misija tokom ove decenije (uključujući i sâm WFIRST). No teško je opravdati ukljanjanje koronografa uštedom par stotina miliona, iako je još teže videti kako bi projekat mogao da krene napred – sada se nalazi u Fazi B – bez odricanja od ovog instrumenta. Koronograf bi nam omogućio spektakularne i direktne slike zodijačkog diska, džinovskih planeta i super-Zemlji oko drugih zvezda, ali se bojim da će to sve ostati samo na željama...

w12
Teorijska rekonstrukcija kako bi WFIRST-ov hronograf video planetu sličnu Jupiteru udaljenu 300 miliona km i zodilački disk oko zvezde udaljene 7 sv. godina daleko od nas.

Reference:

 

[1] Obaveštenje samo za pobornike Teorije Zavere: 'Amerika istraživaka sluba NRO'.

[2] Gigantski višetonski teleskop, nazvan po bivšem direktoru Nase, koji svake godine prosto guta najveći deo Nasinog budžeta, jer je od kada je započeta njegova gradnja u prošlom veku cena mu je sa pola milijarde skočila na 9 milijardi! a još nije poleteo. I neće još najmanje 2-3 godine.

WFIRST, budući Nasin kosmički teleskop

WFIRST - teleskop veka

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 6 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 6 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 6 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 17 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 22 sati ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka