Na Međunarodnom astronautičkom kongresu (IAC-2016) u Meksiku potpisan je kontrakt na prodaju morskog kosmodroma "Morski start" (Sea Launch) ruskoj kompaniji S7 Group.

Kontrakt obuhvata brod "Komandant morskog starta" SLC (Sea Launch Command) i lansirna platforma "Odisej" (Odyssey) sa svom opremom koja se nalazi u matičnoj luci Long-Bič u SAD-u, skupa sa zaštitnim znakom "Morskog starta".

la fi mo sea launch failure 20130201 001

"Morski start" - sa lansirnom platformom "Odisej" na kojoj je raketa "Zenit" i komandnim brodom SLC

Pored toga, RKK "Energija" i S7 Group su potpisali dokument o saradnji i zajedničkim radovima na obnovi eksploatacije kompleksa "Morski start". Stručnjaci kompanije RKK "Energija" koja posluje pod "Roskosmosom", će kompaniji S7 Group pružiti neophodnu inžnjersku podršku na servisiranju morskog kosmodroma, uključujući i pružanje lansirnih usluga.

kontraktDirektori RKK "Energija" Solncev (levo) i kompanije S7 Group Filjov za vreme sklapanja ugovora o prodaji "Morskog starta"

Ugovor treba da bude finaliziran u narednih šest meseci, dok se ne završe svi neophodni pravni poslovi sa odgovarajućim državnim institucijama SAD. Kao što smo pre nekoliko meseci pisali, objavljeno je da je kupac "Morskog starta" pronađen, čak su se pojavile nezvanične informacije o tome da je kupac jedan bogati biznismen iz  Rusije, ali je onda došlo do spora između američke kompanije "Boing" (Boeing), koja je bila odgovorna za pripremu korisnog tereta (satelita) na morskom kosmodromu i većinskog vlasnika "Morskog starta" ruske kompanije RKK "Energija". "Boing" je, naime na američkom sudu dobio spor u kome je tužio RKK "Energija", ukrajinski "Južmaš" (prozivodio je rakete-nosače "Zenit" koje su letele sa "Morskog starta") i jednu norvešku naftne kompanije čija je platforma "Odisej" pretvorena u lansirnu rampu. Spor je, po svemu sudeći izglađen džentlmenskim sporazumom dva kosmička džina - "Boinga" i RKK "Energija". Ove kompanije decenijama sarađuju u različitim sferama kosmičkih istraživanja, uključujući održavanje Međunarodne kosmičke stanice. Detalji sporazuma nisu objavljeni, ali je na kraju sve izglađeno i sada je "Morski start" promenio vlasnika.      

Po rečima Generalnog direktora RKK "Energija" Vladimira Solnceva, projekat je veoma složen, ali smatra da će kompanija S7 Group sa novim pristupom organizacije kosmičkog biznisa, uz njihovu podršku, brzo pretvoriti kosmodrom "Morski start" u efikasnu i rentabilnu lansirnu infrastrukturu.   

Generalni direktor kompanije S7 Group Vladislav Filjov je naveo da je kupovina morskog kosmodroma njihova "karta" za prodor na kosmičko tržište. "Kosmička infrastruktura se razvija veoma brzo", rekao je Filjov, "to je veoma zanimljiva sfera biznisa koja ima dobre dugoročne perspektive. Planiramo da 18 meseci po finaliziranju kontrakta u potpunosti osposobimo kosmodrom i započnemo sa lansiranjima - znači orijentaciono krećemo krajem 2018".

Kompanija S7 Group je osnovana 1992. i najveća je privatna avioholding kompanija u Rusiji koja ima flotu od 66 putničkih aviona tipa "Boing" i "Eirbas" (Airbus). Kompanija pokriva 145 avio-ruta u 27 država. Od 2010. S7 Group pripada elitnoj grupi od 14 vodećih svetskih avio-kompanija koje povezuje sve kontinente. Prošle godine, avionima kompanije S7 letelo je gotovo 11 miliona putnika. Njen kapital u 2015. je procenjen na milijardu i po američkih dolara. Deviza kompanije je da "S7 razvija biznise za svet budućnosti".   

Vlasnik "ruskog SpaceX", praktično prve ruske kompanije koja izlazi na svetsko kosmičko tržište, je dodao da očekuje da bez većih investicija obave do 70 lansiranja tokom 15 godina. "Naš pristup menadžmentu biznisa se kardinalno razlikuje u odnosu na ostale kompanije. Mi ne nameravamo da prodajemo pusta obećanja, već ćemo prodavati realne usluge lansiranja na spremnim raketama-nosačima. Znači, prvo raketa, pa onda kupac", rekao je Filjov.

Filjov

Ruski izazov Masku i Bezosu - Vladislav Filjov, vlasnik kompanije S7 Group   

Kako je ukrajinska raketa-nosač "Zenit" koja je korišćena na morskom kosmodromu povučena sa tržišta (budući da je Rusija bila jedina država koja ju je koristila, a uz to ona koristi ruske raketne motore), postavlja se pitanje kako gospodin Filjov namerava da već krajem 2018. krene sa lansiranjima sa "Morskog starta" ako nema rakete? Mogući odgovor nosi ime "Sunkar", na kazahstanskom jeziku "Soko". Naime, RKK "Energija" već izvesno vreme radi na projektu nove rakete lepog imena "Sunkar" kao zamene "Zenitu. Geneza njenog razvoja leži u rusko-kazahstanskom projektu "Bajterek", kojim Rusija ustupa lansirnu rampu rakete "Zenit" na Bajkonuru Kazahstanu, koji može da je koristi između ostalog i za komercijalne potrebe. Kako je "Zenit" ispao iz igre, RKK "Energija" namerava da na bazi bočnih blokova dižn-rakete "Energija" koja je krajem 1980-ih dva puta lansirana, napravi varijantu "Zenita" nazvanu "Sungar". U RKK "Energija" kažu da za samo pet godina, pri dodatnom finansiranju izvan budžeta "Roskosmosa", znači od strane kompanije S7 Group, mogu da proizvodu raketu-nosač "Sunkar". Naravno, pitanje je dali će investitor "Morskog starta" pristati na ovakov rešenje, budući da Filjovu raketa treba za manje od dve godine. Projekat "Sunkar" inače figuriše u Federalnom kosmičkom programu Rusije kao deo programa "Feniks" čiji je ukupna budžet 30 milijardi rubalja, a početak radova, koji treba da traju deset godina, je planirna tek 2020.         

U međuvremenu, iz S7 javljaju da razmatraju nekoliko varijanti. Jedna od njih je saradnja sa ukrajinskim "Južmašom" na obnovi proizvodnje raketa-nosača "Zenit", koje su pre više od dve godine povučene iz upotrebe. U ukrajinskoj kompaniji nemaju novca da od Rusije kupe neophodne delove za kompletiranje rakete. Pored toga, očekuje se da "Roskosmos", koji praktično kontroliše kompletan kosmički biznis vezan za Rusiju, neće blagonakolno gledati na bilo kakve dogovore S7 i ukrajinskog "Južmaša". Konačno, u svetlu krize sa Ukrajinom, izvoz visokih tehnologija iz Rusije kao što su izuzetno efikasni i sofisticirani raketni motori RD-171, je do daljnjeg isključen, tako da je sasvim moguće da upravo "Roskosmos" preseče i odredi koja raketa može biti korišćena na "Morskom startu". Zbog toga, S7 ima još jednu opciju- da proizvede potpuno novu raketu-nosač primenom savremenih tehnologija, onako kako su to uradili u SpaceX i Orbital AKT.    

U međuvremenu, menadžment projekta "Morski start" se uskoro prebacuje iz [vajcarske u Moskvu, dok se fizičko prebacivanje kosmodroma u neku rusku luku (ranije se govorilo o Vladivostoku) za sada ne planira. Kosmodrom "Morski start" ostaje do daljnjeg ukotvljen u Long-Biču, gde će biti obavljene sve neophodne operacije na njegovo dekonzerviranje. Prema rečima Filjova, procenjeni "životni ciklus" morskog kosmodroma je od 15 do 20 godina (prvo lansiranje sa ovog kosmodrom obavljeno je 1999.). Kako je "Morski start" projektovan za šest lansiranja tokom jedne godine, to znači da je u tom periodu moguće obaviti 90 lansiranja.      

Pored "Morskog starta", ugovor koji su potpisali Solncev i Filjov planirana je takođe saradnja na razvoju, kako se navodi, "transportnih infrastruktura" u kosmosu. U pitanju je partnerstvo u različitim sferama kosmonautike, od čovekovih letova u kosmos i komercijalnih letova kosmičkih turista, preko izrade tehnologija za spajanje na orbiti i specijalnih sunčevih panela velike efikasnosti, do međuplanetarnih misija. Tako da se može reći da je prodaja "Morskog starta" ruskoj privatnoj kompaniji S7 strateški potez Kremlja kojim nije ostvaren samo cilj prodaje morskog kosmodroma, već i svojevrsno lansiranje u orbitu prve ruske privatne kompanije na koju Moskva računa u budućim planovima komercijalizacije kosmosa.          


Rešena budućnost „Sea Launcha“?


Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...