Ono što geopolitički znači izbor novog američkog predsednika, “geo-kosmonautički” važi za imenovanje novog administratora NASA-e. Sadašnjeg i odlazećeg administratora Čarlsa Bouldena (Charles Bolden) je na čelo NASA-e postavio takođe odlazeći predsednik Obama još 2009, tako da je izbor novog administratora događaj koji se ne dešava tako često..

Decenijama, NASA čiji godišnji budžet nadmašuje ukupne finansije najvećih kosmičkih agencija drugih država, diktira smernice razvoja svetske astronautike. Za razliku od prethodnih rokada američkih predsednika, dolazak Donalda Trampa u Belu kuću je za NASA-u specifičan događaj. Naime, treba očekivati da se nova administracija fokusira na još aktivniju komercijalizaciju kosmosa. Ona, pored teretnih i transportnih misija na MKS, može uključiti privatizaciju i nekih od američkih modula Kosmičke stanice. Takođe, Trampova administracija će podržati mega-projekte SLS i “Orion”, ali ne treba isključiti detaljnu analizu mogućnosti koje privatni sektor pruža u sferi lansiranja velikih korisnih tereta.

Novo rukovodstvo NASA-e će imati izuzetno složen zadatak da odredi strateške smernice budućeg razvoja nacionalnog kosmičkog programa. Mnoga pitanja očekuju jasne odgovore – kao na primer, šta posle MKS, šta uraditi sa skupom i rizičnom misijom leta na deo asteroida koja nema mnogo pristalica kako u Kongresu, tako i u NASA-i, kako ponovo uklopiti Mesec u planove NASA-e jer postaje jasno da je njegovo izbacivanje i orijentacija na let na Mars veoma rizična strategija, koliko dugo koristiti ruske kosmičke brodove za prevoz američkih astronauta na MKS, kako bezbedno i rentabilno uklopiti privatne kosmičke brodove u planove letova na MKS i konačno – kako na Mars. Mask govori o kolonizaciji Marsa, Bezos o gradovima u kosmosu, dok NASA radi na programu leta na Mars prvo preko Fobosa, zatim sa spuštanjem na Crvenu planetu krajem 2030-ih. Tu treba dosta detaljnih analiza, balansiranja i koordinacija – inače bićemo svedoci krajnje nelogične trke među američkim privatnicima i NASA-e na Mars!   

Boulden lightfoot
Kraj jedne epohe u istoriji NASA-e –
odlazeći administrator Čarls Boulden
Privremeni administrator NASA-e Robert Lajtfut

Moguće je da dolaskom Trampa u Belu kuću vidimo novi stil rukovođenja NASA-om, u okviru njene transformacije kakve nije bilo još iz vremena Ronalda Regana. S tim u vezi, odmah posle inauguracije Trampa, rukovođenje NASA-om će privremeno biti predato Robertu Lajfutu (Lightfoot), koji je jedan od zamenika Čarsla Bouldena (Charels Bolden), koji će praktično 20. januara završiti svoj radni vek u NASA-i. Lajtfut će biti VD administratora NASA-e do izbora sledećeg administratora, dok će do tada Dejvid Radzanovski (David Radzanowski) ostati na mesto direktora finansija NASA-e. Istovremeno, takozvani tranzicioni tim kojim rukovodi Kristofer Šank, koji je pre desetak godina radio u NASA-i, a u koji ulazi bivša astronautkinja Sandra Magnus i Stiven Kuk, koji je u NASA-i rukovodio programima razvoja mesečevih raketa “Ares” koje je Obama stopirao, nastavlja rad na pripremi terena za izbor sledećeg administratora NASA-e koga možemo očekivati za nekoliko meseci.

Još uvek se ne zna koga će Tramp postaviti za novog administrator NASA-e. Ono što je izvesno, za koji dan (20. januara 2017.) Lajtfut postaje VD adminstratora NASA-e, dok Boulden odlazi iz NASA-e. Takođe, Bouldenova prvi zamenik Dejvid Njuman, odlazi i Tramp će skupa sa administratorom imenovati i njegovog prvog zamenika. Ovo se može desiti sredinom 2017, i treba da bude potvrđeno od strane Kongresa.

Posle imenovanja novog administratora NASA-e, ne treba očekivati radikalne promene. Osnovni kosmički programi će biti nastavljeni, ali će istovremeno uslediti mnoge analize različitih aspekata budućeg razvoja NASA-e. Pretpostavljam da će tek 2019. biti prva fiskalna godina za koju će budžet pripremiti novo rukovodstvo NASA-e i to će biti događaj koji će sigurno odrediti njegove pozicije u odnosu na Kongres kojim dominiraju Republikanci.


Ruska kosmonautika u 2017.

2017 - Oproštaj sa “Kasinijem” i nekoliko starih raketa

2017 - Kineski Mesec i “kosmički teretnjak”

Kosmos 2017 – godina Ilona Maska

Kosmonautika 2017.


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...