Ovo je današnja Slika tjedna s ESA-inog sajta Svemirskog teleskopa Hubble.
Koristeći sirove Hubbleove fotografije i podatke sa stranice https://www.rochesterastronomy.org/sn2020/index.html, dokučio sam da je svijetla točka koja je na drugoj ovdje priloženoj slici istaknuta crvenom kružnicom ono što se u trenutku Hubbleovog opserviranja pomoću WFC3 (13. rujna 2022.) dalo vidjeti od supernove SN 2020abjq. O toj je supernovi riječ u zadnjem odjeljku člančića. Obratite pozornost na to da je u njenoj oznaci korištena kombinacija od čak četiri slova!
Ta druga slika, koja je dio prve, ovdje je dana u punoj veličini.
|
Priredio i prilagodio: |
Hubble upire pogled u vrtlog jedne spiralke
17. travnja 2023.
Spiralna galaktika s prečkom UGC 678 je u središtu pozornost na ovoj slici koju je snimio NASA/ESA-in Svemirski teleskop Hubble. Ta je spektakularna galaktika od nas udaljena oko 260 milijuna svjetlosnih godina, a nalazi se u zviježđu Riba. Vidimo je skoro točno odozgo, zbog čega se njeni spiralni kraci na ovoj fotografiji lijeno vrte u krug. Gornji dio UGC 678 kao da je presječen jednom nama bližom galaktikom koju vidimo s boka.
Upravo kao i ljudi, i zvijezde prolaze kroz prirodni životni ciklus: rađaju se, odrastaju i na koncu ostare i umru. (To po definiciji nije ciklus. Prim. prev.) Proučavanje stelarnog životnog ciklusa - kojega se obično naziva razvojem zvijezda - važan je predmet astronomskih istraživanja. Kraj života nekih od zvijezda može biti obilježen uistinu spektakularnim događajima, što uključuje i orijašku eksploziju supernove, nastanak nezamislivo guste neutronske zvijezde, pa čak i rađanje crne jame. U UGC 678 je nedavno viđen je jedan takav događaj. Godine 2020, jedan robotizirani teleskop koji je sustavno pretraživao nebo u potrazi za opasnim asteroidima, otkrio je silovitu eksploziju supernove koja se zbila u njoj.
Dvije zasebne opservacije Hubbleom su bile posvećene potrazi za posljedicama te ekspozije supernove u UGC 678. Jedan tim astronoma se poslužio Hubbleovom ACS-om, dok je drugi opservirao putem WFC3, ali u oba ta slučaja je cilj bio pronaći tragove koji bi ukazali na identitet zvijezde koja je proizvela supernovu iz 2020. g. (Supernova o kojoj je ovdje riječ je dobila oznaku SN 2020abjq. Otkrivena je 2. prosinca 2020. g, sustavom ATLAS ("Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System"). Riječ je o četiri robotizirana teleskopa s promjerom od po 50 cm. Barem je prvi bio toliki. Dva ATLAS-ova teleskopa su na Havajima, jedan je u Čileu, a jedan u Južnoj Africi. Prema podacima na početnoj stranici programa ATLAS, njime su dosad otkrivena 892 asteroida koji se približavaju Zemlji, 87 potencijalno opasnih asteroida, 82 kometa i čak 14782 supernove! Ti su podaci vjerojatno zastarjeli.)
ESA/Hubble & NASA, C. Kilpatrick, R. J. Foley
Velika slika: https://cdn.spacetelescope.org/.../large/potw2316a.jpg
https://esahubble.org/images/potw2316a/