Eta Karine spada u najpoznatije zvezde bar što se profesionalnih astronoma tiče. Ona je decenijama meta brojnih velikih teleskopa, a omiljen je cilj Svemirskot teleskopa Habl koji je s vremena na vreme snima već 25 godina. Ona je astrofizičarima nepresušni izvor podatka iz kojih oni uče kako svoj život žive velike zvezde.

fireworkscorrect

A Eta je baš velika, zapravo je gigantskih dimenzija. Nije pouzdano utvrđen njen prečnik, ali postoje procene po kojima jezgro ove zvezde ima 60 prečnika Sunca. Ali to su najskromnije procene. Sama zvezda je verovatno mnogo veća, po nekim računima 800 puta, pa čak i 1400 puta u vreme erupcije.

Život Ete Karine do sada je bio buran. Više puta je eksplodirala i zatim ulazila u relativno mirne periode. Zadnji put je napravila gigantski vatromet 1838. godine, ali astrofizičari očekuju još od nje. Sledeća eksplozija će možda biti i konačna. 

Iz članka Zvezda Eta Carinae

Sudbina Ete Karine je da umre mlada. Prosečne zvezde žive više milijardi godina, ali Eta, kao i sve gigantske zvezde, suviše brzo sagoreva svoje gorivo i zato će postojati ukupno svega nekoliko miliona godina. Pošto je stvorena pre oko 2,6 miliona godina njen život se primiče kraju. A njen kraj će biti dramatičan. Ona će se razneti u sopstvenoj eksploziji kao supernova i taj događaj će upamtiti cela galaksija. Bljesnuće sjajem stotine milijardi zvezda, a njeni smrtonosni zraci pojuriće brzinom svetlosti do granica galaksije. Kako će to uticati na život na našoj planeti još niko tačno ne zna. Astronomi je pažljivo posmatraju.

Ne zna se kada će Eta Karine eksplodirati. Procene su veoma široke i kreću se od danas do milion godina u budućnosti. S obzirom da je Eta od nas udaljena 7,5 hiljada svetlosnih godina, možda nje već i nema, samo to još ne znamo. 

Isto tako ne znamo kakve će njena eksplozija imati posledice po našu planetu. 

Ova fotografija je još jedan Hablov snimak ove moćne i opasne zvezde i to je fotografija najveće do sada rezolucije. Snimljena je u ultraljubičastoj svetlosti. Na njoj plava boja označava magnezijum,  u sred usijanog azota koji je crveno obojen. 

Prema Astronomy

Više o ovoj zvezdi

O maglini Carina


Komentari

  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 2 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Higsov bozon "stvara" samo oko 5% mase... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Nije direktno vezano za temu, ali nije... 4 dana ranije
  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 5 dana ranije

Foto...