Astronautika: istorija

Od jula 1969. do decembra 1972. šest Apolo misija se uspešno spustilo na površinu Meseca. Ono što je od ovih misija ostalo na Mesecu suviše je malo da bi se videlo sa Zemlje čak i najjačim teleskopima. Ipak teleskopom možemo bar približno da pronađemo mesta sletanja.

Ako nemate teleskop evo odlične zumirajuće mape pa tragajte za mestima sletanja pomoću nje: zoomable Moon map!

mesta sletanja

Uputstva su data prema The Sky at Night. Pogledajte i Rečnik Mesečeve nomenklature kao i Mora Meseca


a11

Apollo 11 insigniaApolo 11 – sleteo 20. jula 1969.

To je bila prva od šest misija iz programa Apolo. Apolo 11 je sleteo u more Tranquility.

 

  • Prvo pronađete veliki obližnji krater Theophilus (99 km)
  • Idete zatim skoro direktno na sever gde ćete naći manji, ali upadljiv krater Moltke (6 km).
  • Mesto spuštanja se nalazi severozapadno od tog kratera.

krateriA C A
Tri obližnja sasvim mala kratera nose imena posade Apoloa 11: Aldrin (3 km), Collins (3 km) i Armstrong (4 km).

Aldrin i Armstrong su hodali po Mesecu dok je Collins oko Meseca kružio u komandnom brodu i čekao ih. 


a12

180px Apollo 12 insigniaApolo 12 – sleteo 19. novembra 1969.

To je bila druga misija spuštanja na Mesec. Astronauti su se iskrcali u okean Bura, nedaleko od sonde Surveyor 3.

  • Uočite lep, upadljiv krater Copernicus (96 km). On dominira okeanom koji inače oskudeva kraterima. Na dnu okeana lako se pronalazi.
  • Potražite na jugozapadu duboke prstenaste kratere Reinhold (43 km) i Lansberg (39 km).
  • Tu je i krater Gambart A (12 km). Sa ova tri kratera mesto sletanja Apola 12 čini gotovo pravilan četvorougao.

Tim predelom šetali su  Pete Conrad i Alan Bean, dok je Dick Gordon bio u orbiti.


a14

180px Apollo 14 insigniaApolo 14 – sleteo 5. februara 1971.

Primetili ste da smo sa Apola 12 odmah prešli na Apolo 14. To je zato što Apolo 13, zbog eksplozije na brodu, nije uspeo da se spusti na Mesec (već se, jedva, u dramatičnim okolnostima vratio na Zemlju).

Apolo 14 je sleteo u Fra Mauro formaciju.

  • Prvo pronađite veliki krater Ptolemaeus (154 km) i tik uz njega krater Herschel (39 km).
  • Onda krenite severozapadno do kratera Lalande (24 km).
  • E sad, ako iz centra Hechela povučete zamišljenu pravu pored južne ivice Lalande ta prava će vas nakon što pređete 1,5 rastojanje od Herchela i Lalandea, dovesti do mesta sletanja Apoloa 14. 

Tu su šetali Al Shepard i Ed Mitchell, dok je Stu Roosa kružio oko Meseca.


a15

Apollo 15 insigniaApolo 15 – sleteo 30 jula 1971.

Apolo 15 je sleteo pored doline Hadley Rille i bio je prva misija koja je koristila lunarni rover.

 

  • Pronađite kratr Archimedes (81 km). On se nalai u moru Imbrium i ne možete ga omašiti.
  • Nacrtajte liniju od sredine Arhimeda jugoistočno ka planinama Apenini (možete ih lepo videti u Rečniku Mesečeve nomenklature).
  • Zatim krenite malo gore kroz planine dok ne nađete udubljenje – i tu je mesto Apola 15.

Dave Scott i Jim Irwin, su hodali (i vozili se) dok je Al Worden bio u lunarnoj orbiti.


a16

Apollo 16 LOGOApolo 16 – sleteo 21. aprila 1972.

Ovo je bila prva misija koja je sletela u brdovito područje, u Cayley formaciju

 

  • Pronađite krater Theophilus (ovaj krater nam je pomogao da pronađemo i mesto sletanja Apola 11).
  • Krenite na zapad ka krateru Kant (31 km) i nastavite isto toliko do vrlo malog kratera Dolland E (5 km)
  • Severno od tog kratera i vrlo blizu je mesto gde je sleteo Apolo 16. 

Šetali su John Young i Charlie Duke, dok je Ken Mattingly obletao Mesec.


a17

180px Apollo 17 insigniaApolo 17 – sleteo 11. decembra 1972.

To je bila poslednja misija ljudske posade na Mesec. Mesto spuštanja: dolina Taurus-Littrow.

 

  • Važno je da pronađete krater Posidonius (95 km). On se nalazi na severnoj polulpoti Meseca, na istočnoj obali mora Serenitatis.
  • Odatle krenite južno-jugoistočno preko kratera Le Monnier (68 km) čiji se zapadni zid utopio u more, zatim kroz krater Littrow (29 km) ka krateru Vitruvius (31 km).
  • E na tom putu, pa malo zapadno i bliže prvom krateru prošli se mesto sletanja Apola 17.  Uočite tamnu dolinu između poslednja dva navedena kratera – to je vaš cilj.

Šetali Gene Cernan i Harrison Schmitt, a Ron Evans je kružio.

(Cernan je bio poslednji čovek na Mesecu). 


Spisak astronauta koji su hodali po Mesecu (linkovi vode na Vikipediju)

 

Fotografija

Ime

Rođen

Umro

Misija

1

97px Neil Armstrong pose

Neil Armstrong

5. avgust 1930

25. avgust 2012 
(godina 82)

Apollo 11

2

100px Buzz Aldrin

Buzz Aldrin

20. januara 1930 
(godina 89)

 

3

100px Pete Conrad during suit up for the Apollo 12 launch

Pete Conrad

2. jun 1930

8. jul 1999 

(godina 69)

Apollo 12

4

100px Alan Bean NASA portrait S69 38859

Alan Bean

15. mart 1932

26. maj 2018 
(godina 86)

5

100px Alan Shepard Apollo 14 cropped

Alan Shepard

18. novembar 1923

21. jul 1998 
(godina 74)

Apollo 14

6

Edgar Dean Mitchell

Edgar Mitchell

17. septembar 1930

February 4, 2016
(godina 85)

7

Dave Scott Apollo 15 CDR

David Scott

6. jun 1932 
(godina 87)

 

Apollo 15

8

Jim Irwin Apollo 15 LMP

James Irwin

17. mart 1930

8. avgust 1991 
(godina 61)

9

100px Astronaut John W. Young 1971

John Young

24. septambar 1930

5. januar 2018 
(godina 87)

Apollo 16

10

100px Official NASA portrait Charles Moss Duke Jr

Charles Duke

3. oktobar 1935 
(godina 83)

 

11

100px Cernan s71 51308

Eugene Cernan

14. mart 1934

16. januar 2017
(gpodina 82)

Apollo 17

12

100px Harrison Schmitt

Harrison Schmitt

3. jul 1935
(godina 84)

 

 


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 15 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...