Astronautika: istorija

Istorija

Srećan praznik Gagarinu (i svima nama)

Gagarin-cropJuče je na aerodromu u Beogradu, zapravo u velelepnoj zgradi Muzeja vazduhoplovstva, ambasador Ruske federacije Aleksandar Vasiljevič Konuzin otvorio skromnu ali dirljivu izložbu povodom prvog leta čoveka u kosmos. Na slici je Gagarinov portret, ali prikazan ne u Beogradu već i Moskvi, na sličnoj izložbi organizovanoj u povodu 12. aprila 1961. godine.

Opširnije: Srećan praznik Gagarinu (i svima nama)

Write comment (0 Comments)

Film: Prva orbita

Pre 50 godina, 12. aprila, u svemir je poleteo prvi čovek. Bio je to sovjetski oficir Jurij Gagarin. Taj let od svega 108 minuta ušao je u istaoriju kao jedan od najvažnijih događaja u čitavoj povesti ljudske civlilizacije. To je bio jedan od onih događaja kojim počinje nova epoha u razvoju čovečanstva.

Opširnije: Film: Prva orbita

Write comment (0 Comments)

Šatlnauti

al3-cropIako je dizajniranje i konstruisanje američkih spejs-šatlova započelo još početkom sedamdesetih, to je neosporno do danas ostala neprevaziđena mašina. Ali da bi stvarno razumeli koliko šatlovi već dugo traju, i koliko je generacija astronauta ponešeno sa njima u orbitu, pogledajmo to ovako: od šestorice ljudi koji su određeni za 134-ti i ujedno poslednji šatlov let (gore na slici), četvorica nisu bila ni rođena kada je zapovednik prvog šatla, John Young, pristupio Nasi 1962. godine.

Opširnije: Šatlnauti

Write comment (0 Comments)

Astronautika na markama

sc0001V-89Prvi let Sputnjika zainteresovao je novosadskog učitelja Teodora Beljanskog na osoben način: počeo je da sakuplja poštanske marke sa tematikom iz astronautike. Prošle su decenije i deda Teodor je poklonio svom unuku Ivanu, mom dobrom prijatelju jedan album sa sivim koricama. Zahvaljujući mojem interesovanju  za astronomiju, imam ga u rukama da ga na miru razgledam tokom ovih zimskih večeri.

Opširnije: Astronautika na markama

Write comment (0 Comments)

Stvari sa Zemlje na Mesecu

rover-128Trebalo je da se na Mesec baci  ili spusti 178 000 kilograma raznog materijala, gvožđurije, plastike i tako to, da bi se sa Meseca na Zemlju donelo 382 kilograma kamenja i prašine. Za kilo meseca odnešeno je skoro 450 kila brižljivo dizajniranih,  konstruisanih i napravljenih letelica, sondi, pa i vozila sa pripadajućom skalamerijom.

Opširnije: Stvari sa Zemlje na Mesecu

Write comment (0 Comments)

Sećanja na budućnost

r1crop

Samo najveći metuzalemi se sećaju vremena kada su Rusi bili velesila u kosmosu. Među njima sam i ja – sećam se, recimo, kad su Rusi na beogradskom Sajmu prikazivali svoje originalne svemirske brodove „Sojuze“ i „Vashode“, a mi deca blenuli i pitali se kako li im to polazi za rukom, jer su skalamerije bile velike kao autobusi ... Bio sam ubeđen da će Rusi vrlo brzo („samo što nisu“) sleteti na neku obližnju planetu. Mesec, koliko se sećam, nikome tada nije izgledao interesantan. Sića, buranija ...

Opširnije: Sećanja na budućnost

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 1 dan ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 2 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Čovek bi pomislio da je to rešenje za... 4 dana ranije

Foto...