U vrijeme kada februar nije postojao godina je trajala samo 300 dana

MIKINI veca fotka

Prije gotovo tri tisuće godina kalendar je bio poprilično drugačiji od današnjeg. Vrijeme se računalo samo od marta do decembar, januar i februar nisu postojali. Nakon zadnjeg dana decembra kronološko se vrijeme jednostavno nije računalo. Prvi dan Nove godine (prvi marta) određivan je proizvoljno a što je stvaralo pravi kaos u računanju vremena. Sedam stotina godina prije naše ere, rimski kralj Popmilius dodao je januar i februar ali problemi s kronološkim vremenom su egzistirali i nadalje. Februar je bio koš za „kronološko napucavanje“. Najprije joj je dopalo da ima 28 dana, no ubrzo se po tada važećem kalendaru koji nije bio u suglasju s nebeskom mehanikom, uvidjelo da godini nedostaju dani. Ti nedostajući dani dodavani su u februar ali i ne samo dani! Svake druge godine na dan 23. februara ubačen je novi (trinaesti!) mjesec koji se nazivao Mercedonisus. Jedne takve prijestupne godine on (Mercedonisus) je trajao 27 a druge 28 dana. A nakon završetka tog dodatnog mjeseca na kalendaru je pisao 24. februar! Bio je to jako dug „dan“ između 23. i 24. februara. Prekomplicirano i za matematičare a kamo li za običan puk.

Godine 45. pne napokon se uvažilo zakone nebeske mehanike. Godina dana je postala vrijeme potrebno da Zemlja načini puni krug oko Sunca. Kako je i tu bilo problema s kalendarom, trebalo je ponovo dodati ponešto dana – i opet je februar bio koš za napucavanje. Prijestupni dan postao je nužnost, ali tada je februar normalno trajao 29 dana a prijestupne godine imao je 30 dana.

Tek je Gregorijanski kalendar koji i danas koristimo napokon stvari doveo u red. Tijekom protekla tri tisućljeća sve zavrzlame oko kalendara ljudski rod riješava u februaru. A to je tako lijepi mjesec. Visibabe i ljubičice su već procvjetale najavljujući dolazak proljeća. Sunce je u februaru već osjetno višlje i duže na nebu, noći se skraćuju. Februar je i vrijeme kada i najokorijeliji od nas prestaju nadnevke upisivati po inerciji i više ne griješimo upisujući 2017. umjesto 2018. U Istri se za termin „nikad“ često u šali kaže „ćemo benj“. Uz priču o februaru komotno  za obveze koje nikad neće biti odrađene možemo reći i da ćemo se njima posvetiti prvog radnog dana Mercedonisusa.

 


Priča o februaru

Od kako je izmišljen februar je reformatorima kalendara uvek služio kao zgodno meste gde mogu da ispravljaju svoje greške i vrše druge korekcije kalendara. 

Dogodilo se u februaru

Pao satl Kolumbija, rodili se Klajd Tombo, Galileo Galilej, Nikola Kopernik, otkriven Pluton....

Šta je još bilo u februaru


 


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži

Facebook