Astronautika: misije

Sa novog kineskog kosmodroma Ven Čan lansiran je prvi kineski teretni kosmički brod "Tjan Žou-1". Cilj misije je spajanje sa malom kosmičkom stanicom "Tjan Gong-2".

Lansiranje je obavljeno sa rampe No201 kosmodroma Ven Čan (Wenchang) na ostrvu Haj Nan (Hainan), pomoću 53 metara visoke rakete-nosača CZ-7 ("Veliki marš"). Deset minuta kasnije, brod "Tjan Žou-1" ("Nebeski brod", 天舟一号,Tianzhou) je odvojen od poslednjeg stepena rakete-nosača i započeo da kruži oko Zemlje. Ovo je bio drugi start rakete CZ-7 srednje nosivosti. Masa kosmičkog broda iznosi 13 tona, dok je masa korisnog tereta koji se nalazi na brodu 6 tona. Njegova dužina je devet, maksimalni prečnik 3,3 metra, a junutrašnja zapremina 15m3.

k1

Teretni brod "Tjan Žou-1"

k2

Raketa-nosač CZ-7 sa kosmičkim brodom "Tjan Žou-1"

Planirana su tri spajanja sa malom orbitalnom stanicom "Tjan Gong-2" (Tiangong). Prvo će biti obavljeno sutra, 22. aprila, a druga u junu. Posle prvog spajanja, inženjeri u Kontroli leta u Pekingu će imati priliku da upravljaju najvećim kineskim kosmičkim sistemom ikada formiranim na orbiti. Njegova ukupna masa će iznositi preko 20 tona. Za vreme drugog spajanja, biće proverena nova tehnika približavanja dva kosmička aparata. Tada će teretni brod "Tjan Žou-1" prići kosmičkom modulu "Tjan Gong-2" pod različitim uglom. Treće spajanje je planirano po takozvanom ubrzanom režimu koji će, za razliku od "sporog" dvodnevnog spajanja, trajati samo šest časova. Očigledno, kineski stručnjaci žele da pre početka gradnje velike modularne orbitalne stanice, koja počinje 2018. a treba da bude završena oko 2022, ovladaju različitim tehnikama spajanja koje će biti korišćene kako za vreme pilotiranih, tako i za vreme bespilotnih letova.          

Dok dva aparata budu letela spojena, iz rezervoara teretnog broda će u modul biti prepumpano gorivo. Ove operacije će se odvijati veoma pažljivo i etapno, tako će svako prepumpavanje trajati oko nedelju dana.

Na teretnom brodu se nalazi oprema koja će biti korišćena za obavljanje različitih naučnih eksperimenata. Na primer, tamo se nalaze obrasci biomaterijala na kojima će naučnici proučavati uticaj mikrogravitacije i magnetnog polja na proces - razmnožavanja čoveka (!). Iako je gotovo tokom svakog kosmičkog leta praćenje uticaja bestežinskog stanja na čovekov organizam uvek bio jedan od osnovnih ciljeva, poblemima radjanja u kosmosu se nije pridavala posebna pažnja, tako da se može reći da je reč o pionirskom eksperimentu u ovoj oblasti.    

k3Kompjuterski prikaz teretnog broda u kosmosu

k4

Kosmički modul "Tjan Gong-2" (dole) spojen sa kosmičkim brodom "[en Žou-11" prošlog oktobra

Iako nije naglašeno kako će misija prvog kineskog teretnog broda biti završena, očekuje se da će posle trećeg odvajanja, "Tjan Žou-1" mesecima kružiti oko Zemlje. Nije isključeno da čak dočeka lansiranje osnovnog modula kineske orbitalne stanice i možda čak bude spojen sa njim. Mada je ovo malo verovatno, ne treba isključiti i ovakav scenario budući da su nam u poslednjih godinu dana Kinezi priredili toliko lepih iznenadjenja u kosmosu.  

"Tjan Žou-1" je šesti kosmički teretni brod, pored po jednog iz Rusije ("Progres"), Evrope (ATV, više nije u upotrebi) i Japana (HTV) i dva privatna američka teretnjaka ("Dragon" i "Signus"). Nosivost kineskog teretnog broda iznosi 6 tona, što ga svrstava u "teretnjake" teške kategorije kao što su evropski (ATV) i japanski (HTV) teretni brodovi. Zanimljivo je poredjenje ukupnih i masa korisnog tereta ova tri teretna broda. Naime, brod ATV ima ukupnu masu na startu od 20t, što je 1,5 puta više od mase "Tajn Žouać", ali na Medjunarodnu kosmičku stanicu (MKS) je mogao da ponese do 7,6t, odnosno tek 1,26 puta više od kineskog terenjaka. Sa druge strane, japanski teretni brod HTV ima startnu masu od "samo" 10,5t, što je 81% mase kineskog broda, ali mu je zato masa korisnog tereta ista - 6 tona. Ovde, medjutim treba naglasiti da se za razliku od evropskog i kineskog teretnjaka, japanski HTV spaja sa stanicom pomoću mehaničke ruke MKS, što se odražava na njegovu ukupnu i masu korisnog tereta.

U drugu, "laku" kategoriju kosmičkih teretnjaka spadaju najstariji teretni brod, ruski "Progres" koji može da do MKS donese do 2,4t. Dva privatna teretnjaka imaju nešto veću nosivost - "Dragon" kompanije SpaceX nosi do 3,3t, a "Signus" (Cygnus) kompanije Orbital ATK 3,5t.  

Još jedna zanimljivost. Lansiranje "Tjan Žou-1" je treći kosmički start u poslednja dva dana. Prvo je 18. aprila sa Kejp Kanaverala kompanija Ujedinjena alijansa za pružanje lansirnih usluga (ULA) raketom "Atlas-5" lansirala teretni brod "Signus" kompanije Orbital ATK. Ovaj brod, shodno lepoj tradicija davanja imena po palim astronautima, nosi ime nedavno preminulog Džona Glena (John Glenn). To je sedma misija (OA-7) ovog teretnog broda prema MKS sa kojom treba da se spoji sutra, 22. aprila. Izmedju ostalog, "Signus" nosi na MKS 38 malih satelita koji će biti lansirani iz japanskog modula "Kibo" kroz nekoliko meseci.

A, kao što smo javljali 20. aprila, samo nekoliko časova pre "Tajn Žou-1", sa Bajkonura je lansiran ruski transportni kosmički brod "Sajuz MS-04" sa dvočlanom posadom. Bio je to prvi kosmički start broda sa ljudskom posadom u ovoj godini. [est časova kasnije, nešto posle lansiranja broda "Tjan Žou-1", "Sajuz MS-04" je spojen sa MKS.

Na orbiti, očigledno vlada poprilična gužva.

 tz11 C90uzVGUMAAz3Re1
C9mEYWzWAAAaGYa1 C91Vo35XYAALWA51
C92vdDVW0AQuXIR1 q131
q171 Fotografije ovog događaja
Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...