Astronautika: misije

Ako sve protekne kako se planira, već ove godine videćemo lansiranje prve privatne svemirske rakete ka ISS.

zmaj-1

Utovar velikog standardnog kargo-modula M03 u svemirsku letilicu „Dragon" kroz gornji otvor (na vrhu kapsule).

 

Privatna kompanija Space Exploration Technologies Corp. (SpaceX) je nedavno, tokom trodnevne demonstracije, prikazala složenu proceduru utovara svog svemirskog broda „Dragon", koji je NASA odabrala da od 2010. otpočne da leti u snabdevačkim misijama na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).

SpaceX je u svom štabu u Hawthornu, u Kaliforniji, ugostila Nasino osoblje, posebno astronaute Marshu Irvins i Megan McArthur, kao i neke faktore iz Nasinog Johnson space Centra iz Hjustona.

Testovi su pokrili različite procedure korišćenja originalnih Nasinih teretnih modula, različitih od standardnih dimenzija, uključujući i teretne module sa napajanjem, koji osetljivim materijama kao što su medicinski i biološki uzorci koji se nose na ISS a potom vraćaju na Zemlju obezbeđuju kontrolu temperature. „Dragon" je trenutno jedina kosmička letilica na svetu koja bi mogla da sa ISS bezbedno vrati na Zemlju teret osetljiv po životnu sredinu naše planete.

zmaj-2

Još od 18. avgusta 2006. NASA zna da je odabrana jedna od dve kompanije koje će u programu COTS poneti posadu i teret do ISS. U kapsuli „Dragon" moći će da stane 7 astronauta, ili kombinacija ljudi i tereta. „Dragon" će biti lansiran raketom „Falcon 9". Ako sve bude kako je planirano, NASA će velikodušno dati \(280 miliona za sve to.

 

SpaceX su testove izveli na stvarnoj „Dragon" letilici, sa montiranim kargo policama i ormanima, unutrašnjim osvetlenjem, telemetrijom i kompletnim unutrašnjim sistemima, dakle, onakvim „Dragonom" kakav će uskoro biti kada se uputi ka ISS.

Našoj kompaniji je čast da ugostimo Nasinu posadu, i zahvalni smo na svim pozitivnim povratnim informacijama i primedbama," kaže John Couluris, direktor operacija misije u SpaceX. „Nadamo se da će uskoro doći dan kada će prvi od mnogih 'Dragona' pristati na ISS i doneti teret koji će pomoći da stanica nastavi sa radom."

Na osnovu Nasinog programa COTS (Commercial Orbital Transportation Services), predviđeno je da SpaceX izvede tri probna leta letilice „Dragon" i tako demonstrira sposobnost odnošenja tereta na ISS, i vraćanja odgovarajućeg na Zemlju. Nakon toga, SpaceX će sa Nasom potpisati komersijalni ugovor CRS (Commercial Resupply Services), koji će u periodu između 2010. i 2015. garantovati najmanje 15 letova, i na ISS preneti najmanje 20.000 kg tereta.

SpaceX-ova raketa „Falcon 9" spada u srednje-tešku dvostepenu letilicu, sposobnu da u nisku orbitu oko Zemlje (LEO) podigne oko 11 tona, ili 4,5 tona u geosinhronu transfernu orbitu (GTO). Dizajnirane za najviši nivo pouzdanosti i performansi, „Falcon 9" i "Dragon" letilice su odabrane od Nase da snabdevaju ISS kada se krajem godine spejs šatlovi pvuku iz upotrebe.

O SpaceX

SpaceX razvija porodicu lansirnih raketa letilica sa konačnim ciljem da poveća pouzdanosti i smanji troškove u transportu sa i bez ljudske posade za makar deset puta. Sa raketama „Falcon 1" i „Falcon 9" SpaceX nudi visokopouzdane i jeftine lansirne kapacitete za dostizanje bilo kakve visine i nagiba orbite. Startujući u 2010, njihova raketa „Dragon" će u LEO orbitu nositi različite terete pod pritiskom i bez njega, uključujući i snabdevanje Međunarodne stanice.

Osnovana 2002. godine, SpaceX je privatno preduzeće u vlasništvu menadžmenta i zaposlenih, sa manjinskim ulaganjima Osnivačkog fonda i firme Draper Fisher Jurvetson (DFJ)[1].

zmaj-3

Dvostepena raketa „Falcon 9". Prvi stepen ima 9 motora Merlin 1C na tečno gorivo potiska 4.086 kN, a drugi samo jedan Merlin Vacuum potiska 513 kN.

Visina rakete - 54 m; prečnik - 3,60 m; težina 333.400 kg (normalna verzija) / 885.000 kg (teška verzija sa 2 dodatna bustera).

Izvršni direktor kompanije Elon Musk kaže da će njihova raketa nositi teret u orbitu po ceni od samo \)1.100 po kilogramu.



[1] Kompanija koja je svojih skoro $% milijardi uložila u Hotmail (vlasništvo Microsoft), Overture (vlasništvo Yahoo), Skype (vlasništvo eBay) i Glam Media, kao i Tesla Motors, SugarCRM, Technorati, Interwoven, Meebo, Baidu itd.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 1 dan ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Higsov bozon "stvara" samo oko 5% mase... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Nije direktno vezano za temu, ali nije... 4 dana ranije
  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 5 dana ranije

Foto...