Astronautika: misije

Jučer u 09:13 sati po našem vremenu Kineska robotička letjelica za istraživanje Mjeseca Chang'e - 1 kontrolirano je udarila u Mjesečevu površinu, na poziciji 1.50° južno i 52.36° istočno.

Mapiranje Mjesečeve površine – glavni posao Chang'e-1

Računalni prikaz trenutka paljenja motora Chang'e-1 pred sraz s Mjesecom

Chang'e-1, prva Kineska misija k našem prirodnom satelitu, lansirana je 24. listopada 2007. godine pomoću rakete "Dugi Marš 3A", s ciljem mapiranja Mjesečeve površine, izrade trodimenzionalne reljefne karte, detekcije pojedinih minerala važnih za buduća istraživanja i drugo.

Punih šesnaest mjeseci letjelica je funkcionirala besprijekorno i obavila sve planirane zadaće. Posljednja (samodestruktivna) naredba o rušenju na Mjesečevu površinu također će biti iskorištena u znanstvene svrhe. Indijski i Japanski orbiteri svojim će senzorima pokušati detektirati cijeloviti sastav izbačene materije po udaru Chang'e-1 u Mjesečevo tlo ne bi li pronašli dokaze o postojanju vodenog leda. Traganje za vodom u ma kojem obliku jedno je od krucijalnih stvari suvremene ekspolatacije Mjeseca. Njezino postojanje višestruko bi olakšalo svemirske misije s ljudskim posadama u desetljećima koja dolaze.

No u pozadini znanstvenog kapaciteta Kineske misije krije se zapravo njezina najvažnija zadaća: istražiti mogućnost slanja letjelice oko Mjeseca i njezino točno manevriranje, permanentna komunikacija s kontrolnim centrima na istoku (Qingda) i sjeverozapadu (Kashgar) zemlje, dugotrajni rad svih sustava, priprema za naredne svemirske misije koje će uključivati spuštanje rovera (2012.), misiju uzimanja uzoraka i njihovo dopremanje na Zemlju (2017.) te na poslijetku i spuštanje prvog Kineskog astronauta na Mjesec, negdje oko 2020. godine.

Sama misija demonstracija je Kineske tehnologije, jasno pokazujući svijetu kako su "kosooki" sposobni za utrku tkz. novog svemirskog doba koja je otpočela sredinom desetljeća.

Na tiskovnoj konferenciji povodom završetka misije Chang'e-1, predstavnici nacionalne svemirske agencije po prvi su puta javno spomenuli te tako na neizravan način potvrdili postojanje Kineskih planova za izgradnju minijaturne svemirske stanice. Specijalni modul naziva Tiangong-1, mase 8.5 t biti će lansiran u narednih nekoliko godina i omogućiti spajanje pilotiranih brodova na njega.