Astronautika: misije

Stanica "Fobos-Grunt" i dalje ne odgovara na pozive sa Zemlje. Svi ovonedeljni pokušaji ruskih i evropskih kontrolnih punktova nisu dali rezultata. Iako je ESA objavila da prestaje sa pokušajima uspostavljanja kontakta sa stanicom "Fobos-Grunt", na molbu ruske strane evropski kontrolori nastavljaju "lov" nad aparatom.

Fobos-Grunt-Zemlja

U pokušajima ove nedelje uglavnom su učestovale prateći pinktovi u Maspalomasu (Kanarska ostrva) i u Bajkonuru. "Prozori" za uspostavljanje veze sa stanicom preko punkta na Kanarskim ostrvima otvoreni su dva puta dnevno po desetak minuta uglavnom u ranim popodnevnim časovima.

Evropski kontrolori pokušavaju da pošalju stanici "Fobos-Grunt" kodirane signale za uključenje raketnog motora koje su im predali stružnjaci NPO "Lavočkin". Ako komande na aktiviranje motora prođu, biće moguće povećati visinu orbitu, spreči ulazak aparata u guste slojeve atmosfere i time omoguće dodatno vreme da se uspostavi kontrola nad stanicom. Iste komande se neprekidno šalju i sa ruskog kontrolnog punkta u Bajkonuru. Minimalna visina na kojoj počinje nekotrolisan let aparata i njegova dezintegracija je izmedju 150-180km.

Prošlog ponedljka, aparat je kružio oko Zemlje orbitom parametara 206,43 km x 298,92 km. Perigej orbite posle ulaska aparata u orbitu oko Zemlje pre mesec dana iznosio je 206,5km, tako da je perigej orbite aparata "Fobos-Grunt" po prvi put ispod početnog. Odmah posle lansiranja, visina perigeja je stalno povećavana brzinom od oko 0,5 km/dan, da bi 21. novembra dostigla maksimalnu visinu od 213 km. Iako još uvek nije tačno ustanovljeno kako je do toga došlo, pretpostavlja se da su motori orijentacije postepeno malim impulsima korigujući položaj aparata u prostoru povećavali visinu njegovog perigeja.

Medjutim, od 21. novembra, visina perigeja počinje da opada gotovo istom brzinom kojom se do tada povećavala. Istovremeno, od lansiranja visina apogeja se sve vreme smanjuje, tako da su povećanja visine registrovana samo u tačkama perigeja.

U medjuvremenu, stručnjaci prognoziraju pad "Fobos-Grunta" za 9. januar 2012. uz moguću grešku od +/- dve nedelje. Tačno vreme, parametri ulaska u atmosferu i moguća oblast pada nesagorelih delova aparata teškog 13 tona će se znati dan ranije.


Prethodni članci o FG:

Borba za život u Zemljinoj orbiti
Primljeni telemetrijski podaci sa Fobos-Grunta
Fobos-Grunt je živ!
Pobos Grunt ipak može uspjeti?
"Fobos-Grunt" i dalje ne odgovara na pozive
"Fobos-Grunt" opet povećao visinu perigeja
"Još postoje šanse za Fobos-Grunt" kaže direktor Roskomosa
"Fobos-Grunt" živ, ali ne prima komande
"Fobos-Grunt" neočekivano povećao orbitu
Sve manje šanse za nas Gruntovčane
FOBOS GRUNT - i dalje neizvesno
Fobos Grunt na ivici devetog kruga pakla
Male šanse da "Fobos-Grunt" bude spašen
Drama u orbiti - hoće li Fobos-Grunt krenuti ka Marsu
Fobos Grunt kreće prema Marsu
Tajni plan Rusije da dođu na Mars?
„Fobos-grunt" u niskom startu 2011
Fobos Grunt - 2006
NOVI RUSKI MARSOVSKI PROJEKAT - 2006
Ruske letjelice za Mjesec i Mars na čekanju - 2009
Phobos-Grunt – Odiseja Mars - 2010
Rusi šalju Zemljane na Fobos - 2009
Hoćemo li konačno na Fobos? - 2009
Rusi oživeli planove za istraživanje Meseca - 2011


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: