Astronautika: misije

Ruski kontrolori su primili signale sa aparata za povratak međuplanetarne stanice "Fobos-Grunt" koji je trebalo da dostavi na Zemlju uzorke tla sa Fobosa. To međuitm ne menja situaciju, jer je aparat "prikovan" za telo stanice čiji se pad očekuje oko 9. januara 2012.

phobos-moon
Fobos

Neimenovani izvor je RIA "Novosti" naveo da su kontrolori do sada, pored podataka sa osnovnog tzv. preletnog modula stanice primili signale i sa aparata za povratak. Poslednji put su signali sa malog aparata primljeni početkom decembra. Primljeni podaci kažu da je aparat za povratak u dobrom stanju, međutim njega je nemoguće odvojiti od tela stanice jer ta komanda može biti prosleđena samo sa nje. Pored toga nije najjasnije zbog čega bi to bilo urađeno, budući da je kompletna misija stanice "Fobos-Grunt" propala.

Kontrolori još uvek pokušavaju da predaju komande stanici na paljenje glavnog motora MDU u cilju povećanja visine njene orbite i produžetka leta oko Zemlja. Takođe, nije sigurno da li je aparat uspeo da sačuva orijentaciju prema Suncu. Fotografije objavljene na Internetu to ne potvrđuju. Međutim, one su napravljene u periodu od svega dva minuta, tako da stručnjaci ne mogu da na osnovu njih donesu konačne zaključke.

Isti izvor je takođe naveo da se oblast kada može početi nekontrolisani let aparata kroz guste slojeve atmosfere nalazi između 150-120 kilometara, što je nešto niže u odnosu na dosadašnje procene (180-150 km).

Prema podacima od ponedeljka 12. decembra, stanica "Fobos-Grunt" je kružila oko Zemlje orbitom visine 201,56 km x 289,94 km.


Prethodni članci o FG:

Rusi oživeli planove za istraživanje Meseca - 2011
Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...