Astronautika: misije

Bila su to zlatna vremena za Nasu i Laboratoriju za mlazni pogon - pre tri godine, u martu 2006., u orbiti oko Marsa nalazilo se ni manje ni više nego pet svemirskih letilica: Mars Reconnaissance Orbiter, Mars Global Surveyor, Mars Express, Mars Odyssey, i dva Mars Exploration Rovera. Danas je situacija malo drugačija.

Naučnici iz Kalifornije su javili da se početkom meseca Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) sam od sebe, spontano, prebacio u tzv. safe mode. Sve to naučnicima jako liči na sličnu situaciju koja se poslednji put dogodila 23. februara. Nakon bezbrojnih analiza, ljudi iz kontrolnog centra su se složili da je za sve kriv kosmički zrak ili neka zalutala solarna čestica, koja je pogodila srce elektronike i uzrokovala pogrešno očitavanje voltaže.

Brišući graške znoja sa čela, Jim Ericson, menadžer MRO projekta, izjavio je: „Srećom, svemirska sonda je u stanju da nam šalje sve inženjerijske podatke, snaga je OK, akumulatori su puni, Sunce je u žiži, a temperatura instrumenata normalna. Naš letački tim pažljivo vraća orbiter u normalan rad. Nadamo se da ćemo do sledeće nedelje nastaviti normalno istraživnje Marsa."

srazmere
Upoređenje veličine MRO sa prethodno lansiranim letilicama. Letilica je bez goriva teška 1.031 kg, a ukupno 2.180 kg.

Restart („reboot") svih kompjutera se dogodio u 9:10 po našem 3. juna. To je već peti put da se tako nešto događa od lansiranja letilice 12. avgusta 2005. godine. Safe mode je programiran da se iz predostrožnosti sam uključi svaki put kada su uslovi takvi da ne postoji odgovarajući odgovor kompjutera[1]. Tada se svi podsistemi letilice prebacuju na stand-by.

 

mro
MRO u laboratoriji pre lansiranja 2006. godine.


[1] MRO koristi VxWorks operativni sistem. Koriste ga i roveri Spirit i Opportunity, James Webb svemirski teleskop, Deep Impact, Phoenix lender, Clementine, ali i Boeing 747 i 787, Airbus A400 i BMW.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 8 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...