Astronautika: misije

<< 'Rosetta' blog №7: „Filae“ je sletela!

14 novembar 2014.

Mala sonda se nalazi na kometi Čurjumov/Gerasomenko, ali nažalost sletela je na neplaniranu lokaciju i to loše. To je bio razlog zbog koga sve do danas nismo videli prve slike sa površine. Evo ih:


 r1

Panorama komete Čuri sastavljena od dve slike kamera ŠIVA.

Protivno svim očekivanjima, površina Čurija više liči na asteroid iz filma “Armagedon” nego na kometu iz “Deep Impacta”. “File” se nalazi ispred nečega što izgleda kao stena nakon što je prekjuće dotakla površinu u 15:34 UTC. Nažalost, prilikom sletanja sondi se desilo ono čega su se svi plašili i zbog čega su smišljena čak TRI sigurnosna sistema – sonda je odskočila, jer su dva sistema otkazala: gasni sistem je zakazao a zakazala su i dva harpuna (konačno je potvrđeno da nisu aktivirana). Sonda je ponovo dotakla tlo u 17:25 i ponovo otskočila. Konačno je pala na površinu u 17:32. Znači, tog dana “File” je sletela tri puta! Trenutno, brod se nalazi oko kilometar dalje od planiranog mesta sletanja i leži na površini, na stenju, sa jednim nogarom sletnog trrapa u vazduhu (ne zna se još u kom je položaju: da li je prevrnuta ili se samo “naherila”).

I, naravno, nije čvrsto usidrena za površinu, mada izgleda da sve ostalo radi kako treba. To nije prvi put da sonde poskakuju po površini drugih svetova (npr. “Huygens” na Titanu ili “Surveyor 3” na Mesecu), ali svakako jeste prvi put da se tako nešto dogodi na kometi. A pri slaboj gravitaciji Čurija, “File” ne teži više od 1 grama, uprkos što ima masu od 98 kilograma.

r2

Slika instrimenta ROLIS prvobitno planirane lokacije za sletanje sa visine od 40 m. U prošlom blogu sam preneo istu sliku sa (pogrešnim!) natpisom da je to slika sa površine.
Kamenje u gornjem delu je veličine od 5 metara.

r3 r4

Levo: ROLIS (Rosetta Lander Imaging System) je „Filin“ imidžing sistem koji sadrži minijaturnu CCD kameru. Njena primarna uloga je snimanje tokom sletanja, da bi se dobile slike mesta sletanja u velikoj rezoluciji. Desno: ROMAP (Rosetta Lander Magnetometer and Plasma Monitor). Njegova glavna elektronika se nalazi u „Fili“, a senzori u 60 cm dugoj šipci na izvlačenje. Neki senzori bi trebali da mere magnetno polje a drugi prisustvo elektrona i jona u kometnoj plazmi.

r5

Panorama sa površine viđena kamerama ŠIVA. Na nekim slikama, kamere su bile okrenute ka nebu.

r6

Kao ni prethodna, ni ova slika mi nije jasna. Na Esinom sajtu piše da je ovo “pozicija File, nakrivljena u odnosu na pejzaž” a da ju je napravila kamera ŠIVA. Kao prvo, ŠIVA se nalazi na “Fili” i ne može da slika samu sebe. Drugo, sonda se nije tako nakrivila. Mislim da je ovo fotografija snimljena sa “Rozete”, a da se “File” vidi NASPRAM komete.

r7

Neki radio-podaci sugerišu da je sonda pala oko kilometar dalje od planirane lokacije.

r8

Planirano mesto sletanja (krst) i konačna likacija (kvardat).

Status ostalih sistema i glavnog akumulatora je trenutno perfektno. Merenjem magnetnog polja instrument ROMAP(ROsetta Lander Magnetometer And Plasma monitor) detektovao je rotaciju sonde tokom dva odbijanja od površine. To se desilo jer su “Filini” žiroskopi bili isključeni nakon prvog kontakta s tlom, kao što je i bilo planirano. Poznato je da će prva tri dana primarne misije “File” raditi koristeći svoje nepunjive baterija, a da će onda zavisiti isključivo od akumulatora koje se dopunjuju preko solarnih ćelija. U tom smislu, kontrolori misije su juče potvrdili da solarna energija pada na “Filin” panel broj 2, ali da se ostali nalaze u senci. To znači da će tokom Čurijeve rotacije (koja iznosi oko 12 sati) sonda za punjenje baterija imati na raspolaganju samo sat ipo Sunčeve svetlosti umesto 6-7, koliko su inženjeri planirali.

r9

Detalj jednog od SESAME mehaničkih ankera. Na svakoj od tri noge “File” postoji po jedan. (ESA)

r10

Jedan od dva harpuna MUPUS. Nijedan nije aktiviran.

Još uvek nije jasno kako će sve ovo uticati na koristan rad “File” nakon okončanja njene 64-časovne primarne misije, ali očigledno je da predviđanja nisu baš svetla. Pre svega, biće vrlo teško, ako ne i nemoguće, upotrebiti bušilicu ili APXS spektrometar. Bez bušenja biće nemoguće analizirati unutrašnji sastav Čurija. Kao utehu, verovatno će pokušati da angažuje penetrometar MUPUS. Ukratko, mada je “File” preživela sletanje, možda neće uspeti da obavi glavne naučne zadatke. To će biti šteta, ali moglo je da bude i mnogo gore. Konačno, ipak je sletela na površinu i preživela je da priča priču.

Video o funkcionisanju penetrometra MUPUS:

https://www.youtube.com/watch?v=7Hj5SG-99HE&feature=player_embedded

Descent to the surface of a comet

Sekvence odvajanja “File” od “Rozete”.

r11

File” viđen kamerom OSIRIS sa “Rozete”.

r12

Slika Čurija načinjena kamerom ROLIS neposredno po odvajanju.

r13

Uz probleme, “File” je ipak postigla gol!

NAJNOVIJE:

Inžinjeri razmatraju kako da iskoriste neki od pokretnih delova sonda da ga pomere radi boljeg napajanja. Međutim, svi sumnjaju u to jer NEMA VREMENA ZA PLANIRANJE i egzekuciju.

Neki se nadaju da kad bude bliži Suncu da će biti i više energije, ali ... mrka kapa

***

Svi naučnici se zalažu za upotrebu bušilice ako je ikako moguće, jer je to jedan od glavnih zadataka misije - uzimanje uzoraka ispod površine i njihove analize u brodskoj laboratoriji.
Postoji opasnost da bi bušenje moglo da odbaci neusidrenu sondu, ali inženjeri iz ESA podsećaju da obe brodske laboratorije Ptolemy i COSAC poseduju tzv. "sniffing mode", tj. mogućnost "daljinske" analize.
Sad se razmatra kako spustiti platformu za 1/3 stopa. Ako ne, možda će komanda za bušenje biti poslata pred kraj radnog veka baterija."

 


[1]Active Descent System, osmišljen u Nemačkoj ali proizveden u Švajcarskoj.

[2] Motor pravi potisak od 17,6 N, odn. 1,8 kg.


 << 'Rosetta' blog №6: Kako je „File“ sletela na kometu 67P


AMBICIJA - Zašto je važna Rosetta?

'Rosetta' već vidi oblik svog cilja

Jjoš neki linkovi:

Rozeta - Rigorozne pripreme za randevu sa kometom • SVEMIRSKA SONDA "ROSETTA" Odloženo lansiranje • Roseta lansirana • Program • Poseta centru ESA • Plan susreta sa asteroidimaProlaz pored Zemlje i takmičenje • Pisma: O Rozeti • Rosetta uspela da snimi "Pariz"! • "Rosetta" spremna za kritični manevar • "Rosetta" proletele pored Marsa • "Rosetta" spremna za kritični manevar • Rosetta - Podaci o manevru u toku dana • Rosetta - snimak Marsa • O poreklu naziva misije • "Rosetta" poslala fotografije • Rosetta - skoro ubila Mars ESA i NASA sarađuju • ROZETA PROLEĆE PORED ZEMLJE • Probuđena sonda se približava asteroidu • MISIJA ROSETTA - RANDEVU SA ŠTEINSOM


 

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... Pre 45 minuta
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... Pre 54 minuta
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. Pre 58 minuta
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 12 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 17 sati ranije

Foto...