Astronautika: misije

Britanska pevačica Sara Brajtman (Sarah Brightman) koja je kao kosmički turista trebala da leti na MKS u septembru, napustila je pripreme u Centru za obuku kosmonauta. Kratko je javljeno da je Brajtmanova odustala od leta u kosmos zbog porodičnih razloga.

SaraBrajtman
sbspace2

Od prvog dana kada se pojavila u Zvezdanom gradu situacija oko njenog leta u kosmos nije bila najjasnija. Nekoliko puta su stizale vesti iz različitih izvora da Brajtmanova u stvari i ne planira da leti u kosmos, već samo da, kao što je uradio jedan mladi američki pevač pre nekoliko godina, dobije više na popularnosti. Takodje, ona je prošlog januara iznenada napustila pripreme zbog bolesne majke u Londonu i time remetila grafik planiranih treninga. Nezvanično saznajemo da je Brajtmanova dvodnevne pripreme u šumi, usred ruske zime, kada su uvežabavane operacije neplaniranog sletanjai, podnela vrlo teško.   

Pored ovih, kao još jedan razlog navodi se da Brajtmanova nije uspela da sakupi dovoljno novca da plati desetodnevni let na MKS. Cena njene karte za let na ruskom “Sajuzu” je procenjena na oko 50 miliona dolara. Njen portparol je izjavio da Brajtmanova očekuje da povrati novac koji je uplatila za pripreme u Zvezdanom gradu. Medjutim, iz “Roskosmosa” kažu da do toga neće doći jer je poznata pevačica potpisala ugovor za kompanijom Space Adventures.   

Dok novine još uveliko pišu o Brajtmanovoj, rasplamsala se takodje diskusija šta uraditi sa njenim sada upražnjenim sedištem u “Sajuzu”. Njen dubler japanski bogataš Satoši Takamacu, iako veliki zaljubljenik u kosmos, sigurno neće leteti jer je uplatio samo za trening. On očekuje da će sakupiti dovoljno novca da leti u kosmos za dve godine.

Sada se razmatra nekoliko opcija. Prva je da u kosmos u kratkotrajnu misiju poleti jedan od mladih ruskih kosmonauta koji nisu do sada boravili u kosmos. Kandidat je kosmonaut Sergej Prokofjev. Takodje, kao grom iz vedra neba pre nekoliko dana je bljesnulo ime izvesnog ruskog milijardera Timofeja Galčeva, vlasnika koncerna cementa. Iz “Roskosmosa” su potvrdili da ih je Galčev kontaktirao oko njegovog eventualnog učešća umesto Brajtmanove. Kako je do početka ove misije ostalo manje od četiri meseca, ako Galčev bude izabran (što me, u svetlu trenutnih dogadjanja u ruskoj kosmonautici ne bi iznenadilo) to bi bio presedan posebne vrste.

Kada je veliki novac u pitanju, presedani se, čak i kada su kosmički letovi u pitanju, itekako mogu praviti.

Treća verzija je da neko od astronauta NASA-e ili ESA-e poleti u kosmos, u kratkotrajnu misiju.

Analizira se takodje opcija sa letom samo dvočlane posade. Tada bi sedište Brajtmanove bilo popunjeno kontejnerom mase 100kg u kome bi na MKS stigla dodatna oprema. Ovu varijantu takodje ne treba iskljčiti posle nedavnog gubitka dve i po tone zaliha koje su umesto na MKS uništene posle neuspešnog lansiranja teretnog broda “Progres M-27M”.    

Ostala dva člana posade ove misije su komandant Sergej Volkov (“Roskosmos”), koji će ostati pola godine na MKS, i danski astronaut Andreas Mogensen. On će kao predstavnik ESA-e ostati na stanici “samo” deset dana. Mogensen će se na Zemlju vratiti skupa sa ruskim kosmonautom Genadijem Padalkom, koji se trenutno nalazi na MKS.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...