amblem160Lansirana je sledeća posada Medunarodne kosmičke stanice (MKS) koja će provesti 130 dana u kosmosu.

Pravo je uživanje pratiti ovih dana, kao na filmskoj traci kako se jedan za drugim ređaju tako važni događaji u kosmonautici. Prvo je Kina u ponedeljak, 17. oktobra lansirala kosmički brod “Čen Žou-11” sa dvočlanom posadom. Istog dana, transplanetarni let evropsko-ruskog kosmičkog aparata “Egzo Mars” (ExoMars) je ušao u finalnu fazu odvajanjem lendera “Skjapareli” (Schiapereli) od orbitalnog modula TGO. Sa nestrpljenjme čekamo vesti o njegovom spuštanju na površinu Marsa koje treba da se desi upravo danas, 19. oktobra. Istovremeno, danas orbitalni modul TGO treba da pređe na orbitu oko Crvene planete.

A sinoć, kineski kosmički brod je uspešno spojen sa novom orbitalnom laboratorijom “Tjan Gong-2”, i tamo se već nalaze tajkonauti Đing Hai Peng i Čen Dong koji će provesti u laboratoriji, za kineski program, rekordnih 30 dana.

Takođe juče, 18. oktobra američka kompanije Obrital ATK je uspešno, po prvi put sa kosmodroma na ostrvu Valops u Virdižniji lansirala modernizovanu raketu-nosač “Antares-230” koja na prvom stepenu koristi nove ruske raketne motore RD-181. Posle dve godine pauze od eksplozije ovog nosača, ovo je trijumfalni povratak kompanije Orbital ATK na kosmičku scenu. Lansiran je sledeći teretni brod “Signus OA-5” (Cygnus), koga su shodno lepoj tradiciji u kompaniji Orbital ATK davanja imena poginulih astronauta, nazvali u čast astronauta Alena Poindekstera (Alan Poindexter)  koji je poginuo jula 2012. u nesreći na jednom jezeru. Spajanje teretnoig broda “Signus OA-5” sa MKS planirano je 23. oktobra.

I u ovom vencu divnih kosmičkih događanja, danas je u 11:05:14 č (moskovsko vreme, 09:05 č u Beogradu) sa rampe broj 1 kosmodroma Bajkonur u orbitu lansiran novi kosmički brod “Sajuz MS-02”. Na brodu se nalazi sledeća posada Kosmičke stanice – jubilarna pedeseta osnovna ekspedicija (MKS-50) od 1998. kada je prvi modul MKS lansiran. Komandant kosmičkog broda je ruski kosmonaut, vazduhoplovni potpukovnik (u rezervi) Sergej Rižikov (42), dok su brodski inženjeri Andrej Borisenko (52), koji takođe predstavlja rusku kosmičku agenciju “Roskomos” i američki astronaut, armijski pukovnik Čejn Kimbrou (49, Shane Kimbrough, NASA).  

posadamks50Posada misije MKS-50 (l-d) - Kimbrou, Rižijkov i Borisenko  

Nova kosmička posada je formirana pre tačno dve godine. U martu 2016, za vreme lansiranja posade MKS-48 (brod “Sajuz TMA-20”), bila je njena rezervna ekipa. Kako smo kako smo već u nekoliko navrata javljali njen start je prvobitno bio planiran 23. septembra, ali je zbog tehničkih problema sa kablovskim sistemom broda “Sajuz MS-02” odložen za 19. oktobar.  Ovo je prvi kosmički let Ržikova, dok su Borisenko i Kimbrou veterani sa po jednom kosmičkom ekspedicijom iz sebe. Rezervna posada je u sastavu ruskih kosmonauta Aleksandra Misurkina i Nikolaja Tihonova i američkog astronauta Marka Vande Haja (Mark Vande Hei). Njihova misija je planirana za mart sledeće godine, ali je sasvim moguće da u njoj, kao što smo javljali, shodno planovima “Roskosmosa” za smanjenje broja ruskih članova posade tokom 2017. učestvuju samo Misurkin i Vande Haj. Inače, nezvanično saznajaemo da je za misiju u septembru 2017. obezbeđen jedan kosmički turista, koji će umesto rugko kosmonauta leteti u kratkotrajnu eskpediciju na MKS. Navodno, za njega se po istoj ceni, planira prvi izlazak kosmičkog turiste u otvoreni kosmos.

Nego, vratimo se današnjem lansiranju. Kako je ovo drugi let modernizovanog kosmičkog broda “Sajuz” sa oznakom “MS” (“Modernizovan-Standardizovan”), njegovo spajanje je planirano po staroj, takozvanoj “sporoj” dvodnevnoj šemi. Za to vreme planirano je nekoliko korekcija orbite posle kojih će 21. oktobra u 12:59č kosmički brod “Sajuz MS-02” pristati automatski uz modul “Poisk” (MIM-2” ruskog dela MKS. Tamo će ih sačekati članovi posade MKS-49 – Rus Anatolij Ivanjišin, koji je komandant stanice, Japanac Takuja Onuši i Amerikanka Ketlin Rubins. Oni se nalaze na stanici od jula, više od stotinu dana. Skupa, šestočlana posada će raditi do 30. oktobra, kada se Ivanjišin, Onuši i Rubinsova vraćaju na Zemlju.

Po odlasku posade MKS-49, Rižikov, Borisenko i Kimbrou će raditi na stanici sami do 16. novembra, kada će na MKS stići članovi ekspedicije MKS-51 – Oleg Novicki (RKA), Toma Peske (ESA/Francuska) i Pegi Vitson (NASA). Dva dana kasnije od stanice će biti odvojen teretni brod “Signus OA-5”, a 3. odnosno 14. decembra stižu teretni brodovi – ruski “Progres MS-04” i japanski HTV-6 “Kounotori-6” (Kounotori).  U januaru 2017. Planirana su dva izlaska u otvoreni kosmos astronuata Kimbroua i Peskea, odvajanje HTV-6 i spajanje broda “Dragon SpX-10” kompanije SpaceX. To će biti prva misija ovog teretnog broda posle eksplozije rakete-nosača “Falkon-9” na lansirnoj rampi pre nekoliko nedelja. U februaru sa stanicom će biti spojen sledeći ruski teretni brod “Progres MS-05”.

Misija Sergeja Rižkova, Andreja Borisenka i Čejna Kimbroua treba da bude završena 25. februara 2017. prizemljenjem aparata za povratak kosmičkog broda “Sajuz MS-02” u snežnim stepama severnog Kazahstana.          

ALBUM FOTOGRAFIJA LETA MKS 50 

Robert Šejn Kimbrou
Andrej Ivanovič Borisenko
Sergej Nikolajevič Rižikov
Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: