s1Na Međunarodnu kosmičku stanicu (MKS) rano izjutra 20. novembra 2016. stigla je nova posada – Oleg Novicki (“Roskosmos”), Toma Peske (ESA/Francuska) i Pegi Vitson (NASA). 

Posle dvodnevnog autonomnog leta i četiri korekcije orbite, brod je pristao u automatskom režimu uz modul “Rasvet” ruskog dela MKS. Zanimljivo prvobitnim planom bilo je predviđeno da “Sajuz MS-03” bude prvi brod nove serije koji će biti spojen sa MKS primenom “brze”, šestočasovne šeme. Međutim, ovaj plan je obuhvatao da prva tri teretna broda nove serije “Progres MS” i prva dva transportna “Sajuza MS” budu obavljena po sporoj dvodnevnoj šemi, a tek posle praktično pet misija, “Sajuz MS-03” ide na. “brzo spajanje”. Kao što smo javljali, ovaj plan je promenjen posle odlaganja lansiranja “Sajuza MS-02” u septembru. Istina, datum lansiranja “Sajuza MS-03” je ostao isti, ali je misija teretnog broda “Progres MS-04” koji je trebao prvi da obavi brzo spajanje mesec dana pre ranije, pomerena sa oktobra za decembar.

Očigledno, Rusi su veoma oprezni kada uvode novine u svom kosmičkom programu, jer i posle nekoliko decenija iskustva sa operacijama spajanja u kosmosu, kada se pojave modernizovane verzije “Sajuza” oni i dalje praktikuju da prvo obave nekoliko misija primenom starih procedura, dok se nova tehnika “ne uigra”. O tome koliko je velika ta doza opreza dodatno govori činjenica da su stručnjaci RKK “Energija” dve pune godine “ratovali” sa kolegama iz CNMiša kome pripada Centar upravljanja kosmičkim letovima (CUP) da “proguraju” promenu šeme spajanaj sa “spore”, koja se godinama koristila, na “brzu”. Iako je sada “brza” šema konačno prihvaćena kao zvanična, i dalje dobar deo balističara u CUP-u više voli “sporu” dvodnevnu, koja im pruža više vremena da pripreme i obave sve neophodne analize i eventualne promene u balističkom grafiku leta kosmičkog broda.     

Sve u svemu, “Sajuz MS-03” je automatski spojen sa MKS, što pored insistiranja na “sporim” šemama spajanja, takođe govori o konzervatizmu onih koji planiraju orbitalne operacije. Naime, decenijama je uloga sovjetskih i ruskih kosmonauta tokom svih operacija susreta i spajanja svedena na – osmatračku. Oni su kao putnici u vozilu koje kontroliše autopilot! Samo ako automatika zakaže, tada komandant broda preuzima komande u svoje ruke i obavlja spajanje, kako je to urađeno pre godinu dana kada je kosmonaut Jurij Malenčenko ručno spojio svoj brod “Sajuz TMA-19M” sa stanicom MKS. Koliko se sećam, bilo je to tek treće ručno spajanje jednog ruskog kosmičkog broda sa MKS! Znači, u ruskoj kosmičkoj školi, automatsko spajanje je primarno, onako kako je to zacrtao još sredinom 60-ih Karaljov, dok je ručno, sa čim se kosmonauti nikada nisu slagali – rezervno.        

Šta de dešava kada od trenutak kada dođe do prvog fizičkog kontakta između kosmičkog broda i MKS? Posle prvog mehaničkog kontakta do koga je došlo u 00:58:17č (po moskovskom vremenu), usledilo je potpuno spajanja. Tada, malim korekcionim motorima, brod lagano ide napred, dok njegov aktivni mehanizma za spajanje klizi po kunusu pasivnog agregata za spajanje modula "Rasvet". U centru konusa, na njegovom dnu, nalazi se prihvatna rupa u koju upada glava aktivnog mehanizma za spajanje. Tog trenutka, motori se gase, brod se umiruje i time je prva faza operacije spajanja završena. Od 00:58 do 01:16č odvijao se proces tzv. “stezanja” broda sa stanicom, spajanje svih brava aktivnog i pasivnog mehanizama za spajanje, kao i električnih i hidrauličnih veza. Tada je takođe obavljena kontrola hermetičnosti odseka kosmičkog broda, pred prelazak članova posade iz kabine (koja je u aparatu za povratak) u stambeni (orbitalni) odsek. Od tog trenutak, brod je praktično integrisan u upravljačku konturu stanice. Od 01:16-03:31 članovi posade broda su skinuli i prosušili skafandre i spakovali ih u stambenom odseku broda. Obavljena je provera hermetičnosti spoja, a posle izjednačavanja pritiska između broda i stanice, otvoreni su poklopci između broda "Sajuz MS-03" i modula "Rasvet" i pomereni u stranu mehanizmi za spajanje. Tunel između broda i stanice je time oslobođen, tako da je u MKS pvi uplovio Novicki. Njega je u modulu “Rasvet” prvi pozdravio Andrej Borisenko, koji je sa strane stanice pomerio pasivni mehanizam i otovrio poklopac. Za njim, Novickog su pozdravili Sergej Rižikov i komandant MKS, Amerikanac Šejn Kimbrou. Oni se kao članovi ekspedicije MKS-50 nalaze na MKS već mesec dana. Za Novickim, u stanicu su uplovili Peske i Vitsonova. Svo šestoro su zatim uplovili u prostrani servisni modul "Zvezda", gde su po tradiciji, ispred fotografija Ciolkovskog, Karaljova i Gagarina obavili kraći razgovor sa ljudima u CUP-u. Prvo je na posadi čestitao uspešno spajanje i prelazak na stanicu administrator NASA-e Čarls Boulden, kome je ovo najverovatnije poslednji kosmički let kome, u svojstvu prvog čoveka NASA-e prisustvuje. On je podsetio da je skupa sa ruskim kosmonautom Sergejom Krikaljovim, koji je sedeo pored njega, obavio jednu od prvih misija na MKS. Naime, prvi modul Kosmičke stanice "Zarja", lansiran je pre tačno 18 godina. Upravo je Krikaljov bio član prvi osnovne ekspedicije na MKS koja je dospela na stanicu posle spajanja modula "Juniti" i "Zvezda". Krikaljov je inače sada pomoćnik direktora "Roskosmosa" za program čovekovih letova u kosmos.

ss1

Susret u kosmosu - Vitsonova, Novicki i Peske (u plavim kombinezonima), sa Kimbrouom, Rižikovim i Borisenkom iza njih u modulu "Zvezda" 

Zanimljivo, tokom seanse veze Novicki je na pitanje Krikaljova kako je proteklo spajanje, odgovorio da su se u poslednjim trenucima pre spajanja "malo unervozili", na šta je Krikaljov odgovorio da su i oni u CUP-u to primetili, "da će proanalizirati šta se desilo", ali da je automatika "odlično odradila". Iako ove reči tek trebaju biti razjašnjene, sasvim je moguće da je u finalnoj fazi automatski sistem za spajanje "Kurs" bio "zbunjen" nivoom radio-smetnji od privatnog teretnog broda Cygnus-5 (OA-5), koji je spojen sa modulom "Juniti" (Unity) američklog dela MKS, paralelno sa modulom "Rasvet" prema kome se "Sajuz" lagano kretao na spajanje. Pored toga, sa brodom Cygnus je bila spojena mehanička ruka Canadarm, kojom će ovaj brod sutra biti odvojen od stanice, tako da je "Sajuz" morao da se lagano kreće kroz pravu malu "šumu" antena, modula, kosmičkih brodova, sunčevih panela i druge opreme Kosmičke stanice. Na svu sreću, našao je svoj put do cilja i njegovim spajanjem sa Kosmičkom stanicom započela je  nova ekspedicija na Kosmičkoj stanici - MKS-50/51.    

ss2

Položaj kosmičkih brodova i modula oko ruskog dela MKS

s7 s2
s3 s4
s5 s6
  

 


SAJUZ MS-03 - FOTOGRAFIJE 

Oleg Viktorovič Novicki

Pegi Anet Vitson

Toma Gotje Peske


 

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... Pre 34 minuta
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... Pre 43 minuta
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. Pre 47 minuta
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 12 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 17 sati ranije

Foto...