<  | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | >

800px-STS-118 ESP-2

Točkovi za upravljanje

Položaj stanice neprestano se koriguje preko četiri identična žiroskopa za kontrolu momenta (CMGs)‎, montirana u blizini težišta stanice na glavnim nosačima. Svaki CMG poseduje jedan čelični točak prečnika 120 cm koji rotira konstantnom brzinom od 6.600 obrta u minutu. Brodski softver menja osu rotacije točkova na taj način da, pokrećući se zajedno, kombinuje ugaone momente tako da poništavaju, ili opsorbuju, obrtni momenat koji gravitacija i druge sile prenose na stanicu. Svaki CMG proizvodi momenat od preko 260 Nm. Prema specifikaciji proizvođača, svaki CMG na stanici će se (u proseku) neočekivano pokvariti posle 1,3 godine rada, a pokazati nenormalno ponašanje jednom na približno 6 godina.

Četiri originalna CMGs lansirana su šatlom „Discovery“ 11. oktobra 2000. godine u misiji STS–92, ali nisu funkcionisala sve do februara 2001. Točkovi su se do danas nekoliko puta kvarili, ali srećom na stanici postoji i rezervni sistem koji kontroliše položaj stanice. Njega drže Rusi [2], i on koristi male raketne motore–trastere. Najteži prijavljeni kvar dogodio se 1. avgusta 2010, kada je rashladni sistem na stanici iznenada otkazao i spao na polovinu svog kapaciteta. Tada je nekoliko podsistema, uključujući i dva od četiri CMGs, bilo isključeno.

Na slici se vidi astronaut Dave Williams (STS–118) koji u avgustu 2007. godine, tokom drugog planiranog izlaska u kosmos, skida pokvareni žiroskop CMG i zamenjuje ga novim. Operacija je trajala 6,5 sati.

--------

* ISS nalazi svoj put u kosmosu koristeći dva nezavisna alata, bazirana na hardveru i softveru: američkom sistemu za navigaciju i kontrolu leta, i ruskom sistemu za kontrolu kretanja.
Oba sistema neprestano razmenjuju podatke radi kontrole i dopunjavanja rezultata. Ruski sistem je takođe odgovoran i za navođenje, jer neprestano „govori" ISS koju putanju da prati od tačke a do tačke B. Amerikanci koriste usluge svog GPS sistema, a Rusi svog sistema ГЛОНАСС.


<  | 1 | 2 | 3 | 4 | 56 | >


 

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 4 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...