Direktori kosmičkih agencija koje učestvuju u programu Medjunarodne kosmičke stanice (MKS) su se 4. novembra 2014. sastali u Parizu da bi dogovorili buduće planove vezane za MKS. Sastanku su prisustvovali direktori američke (NASA), japanske (JAXA), kanadske (CSA), Evropske (ESA) i ruske (“Roskosmos”) kosmičke agencije – Čarls Boulden (Charles Bolden), Naoki Okumura, Žil Leklerk (Gilles Leclarc), Žan-Žak Darden (Jean-Jackques Dordain) i Oleg Ostapenko.

14-304 heads of agency 0Dogovoreno korišćenje MKS do kraja 2020 - Okumura (JAXA), Darden (ESA), Ostapenko (“Roskosmos”), Boulden (NASA) i Leklerk (CSA)

 

U vrlo kratkoj vesti sa sastanka se kaže da su se direktori kosmičkih agencija dogovorili da nastave korišćenje MKS do kraja 2020. O planovima posle 2020. se nije razgovaralo, iako je poznato da je NASA već odlučila da nastavi korišćenje Kosmičke stanice najmanje do 2024. Na sastanku je Boulden pitao Ostapenka hoće li Rusija nastaviti korišćenje MKS posle 2020. Ostapenko je odgovorio da će Rusija do kraja ove godine doneti odluku o ovom pitanju.

Poznato je da se u Rusiji prema budućnosti MKS odnose sve više sa rezervom. Potpredsednik ruske Vlade Dmitrij Rogozin je u svetlu američkih sankcija Rusiji zbog ukrajinske krize izjavio da će Rusija prestati da koristi MKS posle 2020. i da se usredsredi na nacionalne perspektivnije projekte. Nezvanično medjutim, saznajemo da je u Federalni kosmički program (FKP) Rusije za 2016-2025. već ubačena stavka o nastavku letova na MKS do kraja 2024. ali uz manji obim u odnosu na sadašnje četiri godišnje misije. Za to vreme, dve vodeće članice ESA-e Nemačka i Francuska su vrlo skeptične prema daljem korišćenju MKS posle 2020, što se takodje može reći i za Japan i Kanadu.       

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...