| Sabina Čabaravdić

U oblasti nauke i tehnologije, 2013. godina zaslužuje epitet ubrzanog razvoja. Lepeza inovacija kreće se od nagrađivane "Božje čestice" do otkrića najstarije humanoidne lobanje, od automobila bez vozača do prvog laboratorijski uzgojenog hamburgera, piše "Slobodna Evropa".

google-car

foto: Wikimedia

googlegalss
Goole naočare (foto: Google)

Brz tempo inovacija u automobilskoj industriji ove je godine široko otvorio vrata za skori “dolazak” automobila kojem će pogon biti na vodonik, a neće mu trebati vozač.

Auto kojem upravljanje ne treba obećava ogroman napredak, štednju goriva i vremena, sprečavanje nesreća, potpunu reorganizaciju urbanog planiranja, te povećanu pokretljivost starih, invalidnih, pa čak i pijanih osoba.

Ova, takozvana autonomna vozila takođe mogu olakšati zagušenja, jer se njima praktično “uklanja” glavni faktor koji uzrokuje saobraćajne gužve - ljude koji odlučuju o tome kojom će se brzinom kretati, okretati se, ili biti udaljeni od drugih vozila.

Lari Pejdž, predsednik uprave Gugla, jedne od firmi koja vodi projekat izrade automobila bez vozača, prezentovao je sve prednosti nove tehnologije.

"Zamislite kako će se sa vozilom koje samo upravlja promeniti naš život i okolina. Imaćemo više zelenih površina, manje parkirališta, veću mobilnost, manje nesreća, više slobode, manje sati izgubljenih za volanom. Prosečni Amerikanac troši skoro 50 minuta vozeći se na posao. Zamislite kako se to vreme može bolje iskoristiti na zadnjem sedištu”, kaže Pejdž.

Prototipovi ovih automobila već se testiraju, ali će proći još barem desetak godina pre nego što budu dostupni široj javnosti.

Uz to, daleko se odmaklo i u izradi vozila koje pokreće vodonik, iz čijih će se auspuha ispuštati samo vodena para. Za razliku od električnh vozila, ova hidrogenska imaju niz sličnosti s tipičnim benzinskim motorom.

Južnokorejski proizvođač Hjundai je predstavio mali SUV na vodonikov pogon koji se na tržištu Kalifornije očekuje već iduće godine. Mesečna rata lizinga iznosiće 499 dolara na tri godine s učešćem od 3.000 američkih dolara, a u ponudi Hjundaia je plaćeni vodonik i troškovi održavanja. Japanska Honda i Tojota u međuvremenu su objavile planove o izradi svojih modela koji će u masovnu prodaju ući 2015 .godine.

Hamburger iz laboratorije

Usput, svijetu je ponuđen i prvi hamburger iz laboratorije. 332.000 “pljeskavica” napravljenih od kravljih matičnih ćelija u Holandiji ispečeno je i predstavljeno u avgustu, na konferenciji za medije u Londonu. Jedan od dva degustatora, pisac Džoš Šonvald, izjavio je kako je ukus bio "nekako drugačiji".

“U ustima se oseća kao meso, ali primetan je nedostatak masnoće. To mu je mana, ali kad se zagrize potpuno liči na normalni hamburger”, opisuje Šonvald.

Naučnici veruju da meso “naraslo u epruveti” može ponuditi održivu ekološku alternativu uzgoju stoke koji zahteva velike površine zemlje i povećava globalnu emisiju gasova staklene bašte.

Lobanja sa Kavkaza

Svetsku pažnju u 2013. godini privuklo je i otkriće lobanje stare milion i 800.000 godina. Nađena je u septembru na Kavkazu, na arheološkom lokalitetu Dmanisi u Gruziji.

Fosil, nazvan Lobanja 5, prva je u potpunosti sačuvana lobanja odraslog humanoida iz rane ere kada je Homo “izrastao” iz izumrlog hominida Australopitekusa.

David Lordkipanidze iz Zemaljskog muzeja Gruzije i njegove kolege kažu kako analiza lobanje sugeriše najraniju vrstu poput Homo habilisa i Homo rudolfensisa. Lobanja 5, naime, objedinjuje neke ključne osobine poput niskog čela i velikog lica.

"Uočljivo je da je humanoidni rod ima podvrste, pa se postavlja pitanje: jesmo li sigurni da postoji više vrsta ljudi u Africi, ili imamo samo jednu lozu?"

Kloniranje

U međuvremenu je i ideja da bi neke izumrle životinje opet mogle hodati zemljom dobila novi zamah. Neki naučnici naime ozbiljno razmišljaju o kloniranju, na primjer izumrlog vunastog mamuta, ukoliko se pronađu negove žive ćelije.

Ruski su naučnici u maju objavili da su na korak ostvarenju tog poduhvata, nakon što su pronašli savršeno očuvani trup mamutice koja je umrla pre najmanje 10.000 godina. Oni su, naime, na udaljenom arktičkom ostrvu Lijakovski pronašli mišićno tkivo pomenute životine u kojm je očuvana “tečna krv”, jer se mamutica zglavila u čistom ledu.

Severoistočni univerzitet Grigorjev u Jakutsku ranije je potpisao sporazum s južnokorejskim pionirom kloniranja Hvang Vu Sukom, koji je 2005. godine klonirao psa.

I na kraju, vredi podsetiti da su Nobelovu nagradu za fiziku u 2013. godini dobili Piter Higgs iz Velike Britanije i Belgijanac Fransis Englert, koji su 2012. dokazali teoriju o postojanju „Božje čestice“.

Izvor: "Slobodna Evropa".

Author: B92