Pitanje se možda čini naivnim: pa to je jasno! Zemlja privlači Mesece mnogo jače nego udaljeno Sunce i time ga prosto primorava da se okreće oko nje. Međutim, zapravo je obrnuto – Sunce jače privlači Mesec nego naša Zemlja.           

smz

Da je to tačno, pokazuje prost račun. Uporedićemo privlačne sile Zemlje i Sunca koje privlače Mesec. Još od Newtona znamo da te sile zavise od dva faktora: od veličine privlačne mase i od njene udaljenosti od Meseca. Masa Sunca [1] je veća 330.000 puta od mase Zemlje i trebalo bi da Sunce za toliko puta jače privlači Mesec. To bi i bilo tako da nije činjenice da je Sunce otprilike 400 puta dalje od Meseca nego Zemlja. Pošto znamo da privlačna sila opada proporcionalno sa kvadratom rastojanja, proizilazi da privlačnu silu Sunca treba umanjiti za 4002, tj. za 160.000 puta. Prema tome, Sunčevo privlačenje je jače od Zemljinog za

f1

puta, tj. za nešto više od 2 puta.

Dakle, Sunce privlači Mesec dva puta jače nego Zemlja. Zašto onda Mesec ne padna na Sunce? Kako Zemlja uspeva da privoli Mesec da se okreće oko nje, umesto da pretegne dvostruko jače delovanje Sunca?

Mesec ne pada na Sunce zapravo iz istog razloga zbog koga na njega ne pada ni Zemlja. Mesec se okreće oko Sunca zajedno sa Zemljom i sva Sunčeva privlačna sila ide na to da neprestano skreće oba tela sa kretanja po pravoj liniji na kretanje po određenoj krivini.

Nekome možda još nije jasno? Zemlja privlači Mesec, Sunce ga privlači dvostruko jače, a on, umesto da padne na Sunce, ipak se okreće oko Zemlje! To bi zaista bilo jako neobično da Sunce privlači samo Mesec. Ali ono privlači Mesec zaledno sa Zemljom, čitav "dvojni sistem" i njegova sila se ne meša u unutrašnje odnose toga para. Strogo govoreći, Sunce privlači središte težine – težište – sistema Zemlja–Mesec; to se težište i okreće oko Sunca pod dejstvom Sunčeve privlačne sile.


[1]  Masa Sunca je 1.989.100 x 1024 kg, a masa Zemlje 5,974 x 1024 kg.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 13 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 1 dan ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 2 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Čovek bi pomislio da je to rešenje za... 3 dana ranije

Foto...