Istorija

Ovih dana, pre 100 godina su začeti „Hablov zakon“ i „Hablova konstanta“

Hbl crop 

Edvin Habl (1889-1953) je došao na Mount Wilson 1919. otprilike u isto vreme kada su na 100-inčnom teleskopu, tada najvećem teleskopu na svetu počela naučna posmatranja. U to vreme, astronomi su naviknuti da magličaste objekte gledaju i karakterišu kao spiralne magline. Da li su to bili obližnji oblaci prašine i gasa, ili veoma udaljeni zvezdani sistemi, bilo je predmet žestoke debate. Da bi stekao bolju predstavu o strukturi ovih objekata, Habl je 100-inčnim teleskopom vršio detaljna merenja nekoliko spiralnih maglina. Tokom jednog posmatranja magline Andromeda, 5-6. oktobra 1923. godine identifikovao je ono što je mislio da je nova, ali je na kasnijim fotografijama dokazano kao promenljiva zvezda Cefeida.

 

Opširnije: Ovih dana, pre 100 godina su začeti „Hablov zakon“ i „Hablova konstanta“

Write comment (0 Comments)

Pluton - Kako je otkriven

PlutondetaljCrop

Traganje za planetom iza Neptuna počelo je u drugoj polovini XIX veka. Da postoji neka neotkrivena planeta posumnjalo se kada je otkriveno nepravilno kretanje Urana. Uran se nikad nije nalazio tačno tamo gde bi po računima astronoma trebalo da bude i iz toga je izveden zaključak da neko nepoznato telo ometa njegovo kretanje. Računajući ovo ometanje David Pek Tod (David Peck Todd) je 1877. procenio da se radi o nepoznatoj planeti na nekih 52 a.j. od Sunca i koja ima prečnik od 80 hiljada kilometara. Od 3. novembra 1877. do 3. marta 1878. on je 30 vedrih noći reflektorom od 66 cm pretraživao nebo, ali novu planetu nije pronašao. 

 

Opširnije: Pluton - Kako je otkriven

Write comment (3 Comments)

Galilej i njegova ćerka

celeste

Galileo je u Mariji Ćeleste našao dragocenog pomoćnika. Duboko pobožna ni jednog trenutka nije posumnjala u veru svog oca. On je bio katolik koji je verovao u nešto u šta je katolicima bilo zabranjeno da veruju.

Izvanredan članak koji govori o Galileju, njegovoj ćerci Mariji Ćeleste i još više o vremenu u kome su oboje živeli.

 

 

Opširnije: Galilej i njegova ćerka

Write comment (1 Comment)

Napredovanje čovečanstva kroz istoriju u snalaženju u prostoru

1

Google maps nije uvek postojao! Sada sa njim izgleda kao da nam je svet na dlanu. Sve je tu. U našem džepu. Samo pitamo i on nam da odgovore na sve, kako od tačke A do tačke B pešice, kako gradskim prevozom, kako kolima najkraćim putem, kako kolima najlakšim putem i kako kolima najekonomičnijim putem. Jel sam propustio nešto? Pa naravno. I pored toga što nas gmaps dovede do same destinacije, postoji i Google street koji dodatno pomaže da na telefonu vidimo fasadu traženog objekta. Sve servirano i sažvakano umesto nas. Mi samo treba da kliknemo. Ali nekima i to bude teško pa kad im kažem gde je Letenka na Fruškoj Gori i pošaljem link sa iscrtanom rutom, čuj mene rutom, rutama do Letenke, ljudi kažu, ma to mi komplikovano, ajde me sačekaj kod Beočina ili kod lokomotive u NS...

 

Opširnije: Napredovanje čovečanstva kroz istoriju u snalaženju u prostoru

Write comment (0 Comments)

Iz burne i dramatične istorije naše planete: Doba velikog izumiranja (2)

13 razvoj zivotaCrop
Doba Perma – doba velikog izumiranja
Obrada dela 9. epizode  TV serijala “KOSMOS”
prof. dr  Neil deGrasse Tyson
 
Nastavak priče: ...Nešto pre 250 miliona godina počinje doba Perma, (koje nosi naziv po oblasti u Uralskim planinama u kojoj se nalazi najviše dokaza iz tog doba), koje će okončati najveći izumiranjem u istoriji života na Zemlji.....
 

Opširnije: Iz burne i dramatične istorije naše planete: Doba velikog izumiranja (2)

Write comment (0 Comments)

Mehanizam iz Antikitere

Antikitera 1crop

Sećam se kako je pre nekoliko godina (ili više?) u svim svetskim medijima odjeknula vest da je sasvim slučajno u moru kraj Krita otkriven 'najstariji kompjuter i mehanički kosmos' i to iz II veka p.e. Sećam se da je i u AM bilo nekoliko textova o tome i sve to je bilo jako čudno. Za one kojima je to promaklo, evo ponovo da kažem nešto o tome...

 

Opširnije: Mehanizam iz Antikitere

Write comment (0 Comments)

Hmm: Gagarin ili špijunski satelit?

1Iako je 12. april dan koji su do sada Ujedinjene nacije uredno slavile kao međunarodni Dan leta čoveka u kosmos, opšta histerija koja trenutno vlada u svetu a posebno u Evropi zbog ruske intervencije u Ukrajini dovela je do toga da se ove godine taj dan u medijima ni ne pomene. A povod za praznovanje je neverovatan: tog dana je Gagarin poleteo u kosmos i nagovestio jednu potpuno novu eru. Međutim, on je bio Rus i to je dovoljno da se čak i takav istorijski datum zaboravi... Na moju žalost, tome se pridružila i moja zemlja, ali šta ćeš... takva je politika, takav je današnji svet

 

Opširnije: Hmm: Gagarin ili špijunski satelit?

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...