Predsednik Vladimir Putin je potpisao ukaz o gradnji rakete-nosača (RN) super-teške kategorije i njenog lansirnog kompleksa na kosmodromu Vastočni. Prvo lansiranje ruske super-rakete planirano je 2028.

Pomalo u senci velikog uspeha Ilona Maska, prošlo je kratko saopštenje "Roskosmosa" da je predsednik Putin potpisao ukaz o gradnji ruske rakete super-teške klase. Raketno-kosmička korporacija (RKK) "Energija" je određena kao glavni izvođač projekta koji nosi poprilično složeno radno ime - "kosmički raketni kompleks rakete-nosača super-teške klase" (KRK STK). Pored RKK "Energija", u projektu učestvuju kao pod-izvođači RKC "Progres" (koji gradi rakete tipa "Sajuz"), FGUP CENKI (nadležan za održavanje i razvoj kosmodrom) i druge raketno-kosmičke organizacije Rusije.  

raketa soyuza 5 1 2

Od nosača srednje klase "Sajuza-5" (levo), preko rakete snage 50 tona (u sredini, uslovno obeležene kao "Sajuz-5.2") i super-rakete snage 90 tona

Koncepcija razvoja projekta KRK STK obuhvata maksimalno korišćenje već postojećih sistema, ponajviše onih iz vremena projekta RN "Energija" nosivosti 100t koja je krajem 1980-ih dva puta uspešno lansirana. Pored toga, prilikom razvoja super-teške rakete biće upotrebljeni elementi i tehnologije koje se stvaraju u okviru projekta RN srednje klase "Sajuz-5". Prvo lansiranje ove rakete je planirano 2022. a planirano je da se u sklopu prvog stepena super-rakete nađe četiri  raketa "Sajuz-5" u vidu bočnih bustera. Centralni blok (drugi stepen) će takođe predstavljati prvi stepen rakete "Sajuz-5". Na svih pet blokova prva dva stepena će se nalaziti po jedan raketni motor RD-171MV, modifikacija motora RD-170 korišćenog na raketi "Energija". Sa potisnom snagom od preko 800 ts (tona po sekundi) ovaj motor je, među kiseonično-kerozinskim raketnim motorima  najjači na svetu. On će takođe poslužiti za razvoj još jačeg motora RD-175 potisne snage 1000 ts, koji međutim tek treba da dobije zeleno svetlo "Rosmosmosa". Gradnja novog motora RD-171MV kreće ove godine u NPO "Energomaš", sledeće kreće njegova serijska proizvodnja, a prvi put će biti upotrebljen 2022. za vreme lansiranja RN "Sajuz-5" sa Bajkonura.

Na trećem stepenu super-rakete biće korišćen jedan motor RD-0150, dok će na četvrtom stepenu, na kome će se nalaziti korisni teret, nalaziti jedan motor 11D58MF. Ovaj motor će inače biti korišćen na trećem stepenu RN "Sajuz-5".  

Znači, na prvom stepenu će biti četiri motora, dok će se na drugom, trećem i četvrtom stepenu koristiti po jedan motor - ukupno sedam motora za kapacitet za nisku orbitu od 90 tona. Podsećamo, RN "Energija" nosivosti 100t je koristila osam motora tipa (četiri RD-170 i četiri RD-0120). 

motor

Raketni motor RD-171

Razvoj ruske RN super-teške kategorije obuhvatiće nekoliko etapa. U prvoj, tokom 2018/19. biće razrađen eskizni projekat nosača, određeni delovi kompleksa i definisane tehničko-ekonomske karakteristike projekta. U drugoj fazi, u periodu između 2020. i 2028. biće obavljeni naučno-istraživački radovi, projektovanje svih elemenata i sistema rakete, konstruisanje rakete i testiranja i gradnja neophodne infrastrukture na kosmodromu Vastočnij za montažu, testiranje i lansiranje. Sa gradnjom lansirne rampe, treće koja je planirana na Vastočnom,  počeće 2023. odmah po završetku rampe za raketu "Angara".

Kao što je NASA za program "Apolo" razvila tri verzije RN serije "Saturn" (1, 1B i 5), "Roskosmos" planira da do 2035. razvije tri varijante ruske super-rakete - nosivosti 50, 88 i 115 tona. Prvo će biti projektovana RN teške klase, mase 1440 tona i nosivosti za nisku orbitu 50 tona. Ona će biti prvi put lansirana 2027. sa Vastočnog i ka Mesecu će poslati kosmički brod - ili novi brod "Federacija" ili mesečevu varijantu "Sajuza". Ova raketa će biti privremena i, kao što je NASA upotrebila "Saturn-1" za ispitivanje sistema i elemenata dve snažnije verzije - "Saturn-1B" i "Saturn-5" - tako će i "Roskosmos" ovu prvu verziju svoje super-rakete upotrebiti za razvoj sledećih, snažnijih verzija RN. U sledećem koraku, biće razvijena raketa super-teške klase - ili kako u RKK "Energiji" kažu - raketa prve etape nosivosti 88-90 tona. Ona će biti prvi put lansirana 2028. i treba da na polarnu orbitu oko Meseca postavi kosmički aparat. Njena ukupna masa će iznositi 2800 tona, dok će masa korisnog tereta na polarnoj orbiti oko Meseca iznositi 20 tona.

Sledeća verzija ruske super-rakete (raketa druge etape) će imati povećanu nosivost do 115 tona. Ona će sa Vastočnog 2032-2035. lansirati prema Mesecu kosmički brod "Federacija". Njena ukupna masa će iznositi 2930 tona. Na prvom stepenu će se nalaziti paket od šest raketa "Sajuz-5" - jedan blok će biti centralni, a oko njega će biti postavljeno pet bočnih blokova. Drugi stepen, za razliku od RN prve etape, imaće raketni motor RD-150, dok će se na gornjem stepenu koji će sa niske orbite da izbaci korisni teret na putanju leta prema Mesecu, koristiti kriogeni motor (tečni kiseonik + tečni vodonik).

Razvoj rakete-nosača super-teške klase je od velikog značaja za Rusiju. Ona je već decenijama prikovana na "skromnih" 20-25 tona, dok konkurenti, kao što vidimo, ne miruju. NASA će za oko dve godine da lansira svoju super-raketu SLS nosivosti 70 tona, Ilon Mask je pre nekoliko dana lansirao FH nosivosti 64 tona, a planira da koliko sledeće godine lansira još jaču verziju BFH snage 90 tona kojom namerava kolonizaciju Marsa, dok Blue Origin Džefa Bezosa može pre isteka ove decenije da lansira svoju super-raketu snage 100 tona. Kina, takođe ima ozbiljne planove da pre isteka sledeće decenije lansira i svoju super-raketu klase 100 tona.

Sve u svemu, zahvaljujući ovom raketno-kosmičkom džinu, Rusija namerava da 2030-ih krene u realizaciju nekoliko perspektivnih kosmičkih programa, pre svih osvajanje Meseca, uz gradnju mesečeve baze na površini, istraživanje dubokog kosmosa i razvoj protivasteoridne zaštite naše planete.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 1 dan ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 2 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Čovek bi pomislio da je to rešenje za... 4 dana ranije

Foto...