O kosmodromu Vastočni u dva nastavka

Rusi se polako sele iz kazahstanskog Bajkonura, prvog kosmodroma na svetu, a njegovu ulogu treba da prihvate domaći kosmodromi. Glavni teret će pasti na leđa 'Istočnog kosmodroma', ili kako ga Rusi zovu, 'Vastočni'. Do sada je imao četiri lansiranja, od čega tri uspešno.

Mapa Rusije

Kosmodrom 'Vastočni'se nalazi na 51,8° severno, što je za lansiranje raketa nepovoljnije od Bajkonurai 45,9°. Naravno, na Bajkonuruse nalazilo preko 70 što aktivnih što neaktivnih rampi i lansirnih silosa, dok 'Vastočni'za sada ima samo 1 rampu, a grade se još najmanje dve. Ukupno će ih na kraju biti 7.

Kosmodrom se nalazi na Dalekom istoku, u Amurskoj oblasti, u blizini grada Ciolkovskog, 45 km severno od grada Svabodnogi istoimenog vojnog kosmodroma, odakle su do 2006. lansirani i neki američki i izraelski sateliti. Površina kosmodroma je oko 700 km2, a malo ljudi zna da je 'Vastočni'prvi civilni kosmodrom u Rusiji. U zavisnosti od azimuta (pravca) lansiranja, od Tihog okeana je udaljen 600-800 km.

U novembru 2007. predsednik Putin je potpisao ukaz o gradnji novog kosmodroma, a tri godine kasnije položen je kamen temeljac. Radovi na prvom lansirnom kompleksu započeti su 2012. a finiširani su u aprilu 2016. godine. Bili su praćeni korupcijskim skandalima, kao i štrajkovima i štrajkovima glađu radnika zbog kašnjenja plata. Tokom gradnje kosmodoma, pokrenuto je preko 140 sudskih procesa a malverzacije su 'pojele' preko 10 milijardi rubalja[1]. Do leta 2016. procene su da je na kosmodrom potrošeno oko84 mld. rubalja.

Kosmodrom je izgrađen kako bi Rusima osigurao nezavistan pristup kosmosu, garantovao ispunjenje međunarodnih i komercijalnih kosmičkih programa, smanjio troškove kosmodroma Bajkonur[2] i poboljšao socijalno-ekonomsku situaciju u dalekoistočnoj Amurskoj oblasti.

Preimućstvo novog kosmodroma je u tome što početni deo trajektorija ispaljenih raketa ne preleće gusto naseljena područja Rusije i teritorije stranih zemalja, a rejoni na koje padaju delovi prvih i drugih stepeni raketa nalaze se ili u nenaseljenim delovima Rusije ili u međunarodnim vodama. Uz to, kosmodrom je izgrađen u blizini železničke mreže i autoputeva, a doveo je i do snižavanja političkih tenzija sa bratskim Kazahstanom.

U martu 2017. izgrađeni je i testiran lansirni kompleks '1S'za rakete 'Sojuz-2'lake i srednje klase.

Kosmodrom se nalazi u pojasu sa monsunskom klimom, sa prosečnom temperaturom u januaru -25,6°C (apsolutni minimum višegodišnjih merenja je -49,0°C), sa prosečnom godišnjom temperaturom od +20,6°C (apsolutni maksimum je +39,1°C).

Prvo lansiranje sa novog kosmodroma je izvršeno 28. aprila 2017. lansiranjem u orbitu tri veštačka satelita. Plan je da se odavde oko 2022. lansira i novi kosmički brod 'Federacija'ali bez posade, da bi 2024. u orbitu odletela i višečlana posada.

Slika lansirnog kompleksa kosmodroma se nalazi na poleđini novčanice od 2000 rubalja, koju je Banka Rusije pustila u opticaj 2017. godine.

v2

Pokretni toranj i startno postolje (platforma), na kojem se nalazi raketa-nosaš 'Sojuz-2.1a'.

OPŠTI PODACI

Računa se da je ukupna površina kosmodroma jednaka površini dva Beograda – oko 700 km2.'Vastočni'se nalazi nedaleko od bivšeg vojnog probnog kosmodroma 'Svabodni', koji je rasformiran 2007. godine.

Položaj lansirnih kompleksa i drugih objekata definisan je projektom kosmodroma i njegovim razvojnim programom. Prema njemu, izgradiće se na desetine tehničkih i pomoćnih objekata. Tokom gradnje kosmodroma, biće napravljen lansirni kompleks za rakete srednje klase povećane nosivosti (do 20 tona) sa dve rampe, aerodromom, kiseoničko-azotnim i vodoničkim postrojenjima, sistemima za elektro-napajanje, 115 km puteva i 125 km pruge, uključujući 30 km železničke pruge do glavne stanice Ledjanaja, koja je Zabajkalskom prugom povezana sa Moskvom, Vladivostokom, Novosibirskom itd.

v3

Auto-železnička stanica 'Ugljegorsk'. Dovršena je 2016. i priključena infrastrukturi 'Roskosmosa'. Njena osnovna namena je da je koriste zaposleni iz okoline koji rade na kosmodromu 'Vastočni'.

KLIMA

Kao i kod nas, mrazevi počinju u oktobru i mogu da traju do aprila, ali tada počinju prolećni vetrovi (kojih nema zimi!) i traju do maja. Ipak, godišnje ima oko 310 sunčanih dana, što je dobro za kosmodrom.

Leto traje od juna do avgusta i ima puno padavina, sa visokom stopom vlažnosti.

IZGRADNJA KOSMODROMA

6. novembra 2007. predsednik Rusije, V. Putin je svešano potpisao ukaz o izgradnji novog kosmodroma. Započelo je tehničko i idejno projektovanje, a 2012. su započeti radovi na izgradnji lansirnog kompleksa. Projekat kosmodroma je poveren projektnom institutu 'Ipromašpromu', dok je kao glavni kontraktor, izvođač radova, bila Federalna agencija za specijalne konstrukcije 'Specstroj Rusije[3]'.

v4

Izgradnja kosmodroma u julu 2015. Ruski inženjeri su se trudili da primene znanja dobijena prilikom gradnje lansirne rampe za 'Sojuze'u Francuskoj Gijani i rampe za'Angare'na kosmodromu Narou Južnoj Koreji.

Tokom izgradnje kosmodroma, bilo je tolerisano kašnjenje od 26 meseci, ali nakon što je u novembru 2014. kontrola objekta pala pod nadzor podpredsednika vlade Dmitrija Rogozina, vreme kašnjenja je smanjeno na samo 4 meseca.

Vezano za velike reforme u državi, rukovodstvu i reorganizacije Ministarstva odbrane Rusije, rokovi za dovršetak objekata prve faze gradnje kosmodroma 'Vastočni'predati su u ruke lično ruskom Ministru odbrane Sergeju Šojguu.

Plan je bio da se prva faza izgradnje završi 31. oktobra 2016. a početak rada svih objekata je trebalo da bude do kraja iste godine. Druga faza je započeta u drugoj polovini 2017, a eksploatacija se planira za 2021. godinu.

v5

Potpredsednik Rogozin, nadzornik izgradnje kosmodroma, okružen kolegama nakon prvog uspešnog lansiranja.

Međutim, 2018. je objavljeno da je prilikom izlivanja betonskog startnog postolja[4]došlo do velikih propusta, tako da su u betonu ostale velike šupljine. Na saniranje su potrošeni milioni rubalja: u svaku šupljinu se injektira specijalni rastvor, a šine kojima su trebale da se dovoze rakete 'Sojuz' su izmeštene.

VREDNOST PROJEKTA

  1. je iz federalnog budžeta izdvojeno 1,4 milijardi rubalja za izgradnju železničkih i autoputeva, dalekovoda i industrijske operativnu bazu.

Za prvu fazu izgradnje 'Vastočnog', iz budžeta Rusije je plaćena 81 milijarda rubalja za period do 2015. za gradnju infrastrukture kosmodroma. Za kosmičku tehnologiju kosmičkog programa federacije odvojene su 92 mld. rubalja. Ukupno, za izgradnju kosmodroma biće potrošeno 400 milijardi rubalja[5] (\(13,5 milijardi).

v6

Lansirni kompleks.

KORUPCIJSKI SKANDAL

Izgradnja kosmodroma je otpočela 2012. bila je propraćena korupcionaškim aferama, kao i štrajkovima radnika zbog neisplaćenih primanja. Stvari je doterao Rogozin, koji je u septembru 2014. postavljen za koordinatora gradnje. Tokom gradnje kosmodroma, Rogozin ga je posetio preko 50 puta.

U aprilu 2015. ukupan dug u neisplaćenim platama je iznosio preko 150 miliona rubalja. Problem je postao toliko ozbiljan da su zaposleni u znak protesta pribegli štrajku glađu, a pitanje je bilo te godine postavljeno u emisiji 'Na rirektnoj liniji sa Vladimirom Putinom'.

Zbog pronevere više od 7,5 milijardi rubalja podignuta je tužba protiv rukovodstva 'Tihookeanske kompanije za mostogradnju'(TMK), koja je bila zadužena za određene radove. Pokrenuti su sudski postupci i protiv nekih drugih izvođača radova na kosmičkom centru. U aprilu 2016. predsednik Upravnog odbora I. Nesterenkoje osuđen na 3 godine zatvora. Istraga i sud su utvrdi da je 2014-2015 organizovao krađu materijala i opreme koji pripadaju TMK-u u vrednosti od gotovo 104.5 miliona rubalja.

U maju 2017. 'Roskosmos'i direkcija kosmodroma 'Vastočni'podneli su tužbe protiv kompanije koja je radila kao filijala 'Specstroja' sa zahtevom da isplate 2,3 mld. rubalja i napuste nedovršeni objekat. 

Tokom 2014-2016 u sistemu 'Specstroja'je došlo do serije hapšenja zbog malverzacija, uključujući i one vezane za izgradnju 'Vastočnog'. Pod istragom su se naročito našli načelnik jednog od odelenja, A. Šiškin, i bivši direktor vojne kompanije 'Daljspecstroja'J. Hrizman. U drugoj polovini 2016. uhapšena su dva zamenika direktora 'Specstroja', A. Zagoruljko i A. Burjakov[6].

U novembru 2018. zvanični predstavnik Glavnog tužioca Rusije, A. Kurenoj, saopštio je da je prilikom gradnje kosmodroma napravljeno preko 140 krivičnih dela, prilikom kojih je opljačkano više od 10 milijardi rubalja.

INFRASTRUKTURA

Prema planu, potrebno je izgraditi sledeće tehničke i pomoćne objekte:

  • Lansirni kompleks za rakete-nosače srednje klase pojačane nosivosti (do 20 tona) sa dve lansirne rampe;
  • Hala za montažnu i testiranje (MIK) za ispitivanja i pripremu pred lansiranje automatskih kosmičkih letilica i brodova sa ljudskom posadom;
  • Kompleksi u rejonima padanja pojedinih delova rakete, kao što su materijalno-tehnička skladišta, skloništa za personal i tehniku, heliodromi i parkinzi za helikoptere, zone za natakanje gorivom i terminal za utovar-istovar.
  • Objekte za predletnu i predlansirnu pripremu kosmonauta;
  • Postrojenja za kiseonik, vodonik i azot;
  • Savremeni kompleks za kontrolu leta, u ovom slučaju pomorski[7];
  • Aerodromski kompleksza prihvatanje svih tipova aviona;
  • Putevi i pruge unutar kosmodroma;
  • Inženjerijski objekti poput kotlarnica, postrojenja za sabiranje vode i kanalizacije, sve vrste komunikacija, objekti Ministarstva za kritične situacije, itd.;
  • različiti objekti za skladištenje, rukovanje i remont;
  • grad za 40.000 ljudi gde će živeti personal kosmodromasa neophodnim medicinskim, društvenim, trgovinskim, kulturno-rekreativnim i sportskim objektima i sl.

v7

Lansirni kompleks rakete-nosača 'Sojuz-2'.

 

[1] Ogromne pare, jer godišnji budžet za kosmodrom iznosi 25-30 mld. rubalja!

[2] Za korišćenje kosmodroma Rusija plaća Kazahstani \)115 mil. godišnje.

[3] Federalni organ formiran još 1951. koji je oduvek radio u interesu odbrane i sigurnosti države. Obavljali su radove iz oblasti specijalnih konstrukcija, puteva i pruga snagama i sredstvima inženjerskih, tehničkih i putnih vojnih formacija koje su mu dodeljene. Nalazili su se u nadležnosti Ministarstva odbrane a njima je rukovodio predsednik Rusije. U jednom periodu su toliko krali, da ih je Putin 2017. zatvorio, prinadležnosti podelio na druge, a direktore pohapsio. Bio je to veliki blam za zemlju i Putina.

[4] Platforma ispod koje se posle paljenja motora usmerenim kanalom odvode gasovi, smanjujući temperaturu i pritisak za vreme starta.

[5] Nije zgoreg ovde da kažem da je ruski budžet za kosmos za 2018. iznosio $2,16 mld, što je tačno 10 puta manje od Nase.

[6] Bila je to velika afera, u kojoj je bilo puno znanih i neznanih ubistava i atentata u kojima su stradali neki direktori, zamenici, menadžeri i sl.

[7] Okeanografski brod 'Almaz'je prepravljen u Kaliningradu za potrebe praćenja kosmičkih aparata. Uz njega, istu funkciju obavlja i brod 'Jantar'. Kad ne rade te zadatke, brodovi imaju opremu za lov na podmornice i sl.

 N A S T A V I Ć E  S E... 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...