Njegov naziv je GSAP (Geosynchronous Space Situational Awareness Program) i predstavlja novi tip špijunskih satelita čije postojanje je tek nedavno obelodanjeno. Sistem GSAP će sadržavati dva satelita koja će biti lansirana ove godine, a služiće za monitoring veštačkih objekata u orbiti oko naše planete. Biće postavljeni u blizinu geostacionarne orbite (GEO), 36.000 km od Zemlje, a njihov proizvođač će biti kompanija ’Orbital Sciences’, o kojoj sam baš nedavno pisao.

sateliti

Mikrosateliti MiTEx (Micro-satellite Technology Experiment) odbrambene agencije DARPA. Eksperiment se sastojao od dva satelita (USA-187 i USA-188)i jednog dodatnog stepena (USA-189). Moguće je da će sateliti GSAP biti bazirani na njima (spaceflightnow.com).

Prema izjavi Pentagona, sistem GSAP će služiti za inspekciju objekata u geostacionarnoj orbiti, operativnoj zoni svih tipova satelita: meteoroloških, komunikacionih … i vojnih (za rano upozoravanje, elektronski nadzor, itd.). Drugim rečima: sve govori da će sateliti GSAP biti posvećeni špijunaži iz blizine drugih satelita na GEO a možda će čak biti sposobni da se mešaju u rad nekih njihovih sistema, mada je ovo drugo čista špekulacija. Iako je činjenica da je program obelodanjen, ništa se ne zna o pravoj misiji ili o njenim karakteristikama. Sve ovo izaziva snažan osećaj déjà vu, jer GSAP jako podseća – ali baš jako, jako – na jedan hipotetički program špijunskih satelita iz devedesetih godina nazvan “Prowler”, program čije postojanje Pentagon nikada nije priznao, iako je identifikovan na osnovu amaterskih posmatranja i curenja informacija[1].

Prema navodima generala Williama Sheltona, koji je pre par dana otboreno pričao o postojanju GSAP sistema, do 2016. godine raketom “Delta IV” biće lansirana još dva slična elektro-optička satelita, koja će tako oformiti mrežu od četiri letilice kontrolisane iz vojne vazduhoplovne baze Schriever u Koloradu. GSAP će kružiti oko Zemlje malo više ili malo niže od geostacionarne orbite(koja se nalazi, kao što znamo, na 35.786 km visine), da bi mogli po svojoj želji da se premeštaju i odabiraju i špijuniraju satelite inkriminisanih zemalja. Očigledno je da će putovanje po geostacionarnoj orbiti i približavanje ciljevima zahtevati veliku sposobnost manevrisanja.

Prema izjavama Pentagona, sistem GSAP će služiti za zaštitu velikog broja američkih vojnih satelita postavljenih na GEO, uključujući satelite SBIRS sistema[2] za rano upozoravanje, odbranu od projektila i karakterizaciju bojnih brodova, i gigantske satelite serije „Orion/Mentor[3]. Na koji će način špijunski sateliti štititi druge satelite ostaje misterija, i verovatno predstavlja samo način da se skrene pažnja sa „nametljive“ prirode GSAP. Otkrivanje postojanja ovog programa nameće nekoliko pitanja. Prvo je kako će reagovati druge kosmičke sile – prijateljske ili ne – na program posvećen špijuniranju – a možda i presretanju – njihovih kosmičkih letilica. Ne treba biti neki genije pa zamisliti da, recimo Kina, neće sedeti skrštenih ruku na to da Amerikanci iz bliza analiziraju njihove satelite. Budući da inspekcija satelita konkurentskih zemalja iz bliza može da se smatra neprijateljskim aktom, sigurno će GSAP biti opremljen naprednom elektro-optičkim instrumentima za špijuniranje sa relativno pristojne udaljenosti.

Sledeće pitanje je zbog čega je Ratno vazduhoplovstvo odlučilo da skine zabranu tajnosti sa programa koji još nije operativan. Odgovor bi mogao da leži u činjenici da Pentagon zna da bi GSAP mogli da otkriju i prate fanovi ili druge nacije, a Pentagonu ne treba da se diže veća prašina nego što treba. Još jednu misteriju predstavlja veza originalnog „Prowlera“ i GSAP-a, mada glasine kažu da se novi program bazira na programu MiTEx, koji je pre koju godinu razvila vojna agencija DARPA. GSAP predstavlja možda veću i operativnu verziju MiTExa, mada, ponovo, sve to su špekulacije. U stvarnosti, prava misija i sposobnosti MiTExa i danas ostaju tajna.

mentor

Jedna od retkih slika projekta „Mentor“. Cena mu je preko $2 mld. Prečnik antene je 100 metara.

Sjedinjene države već imaju jedan sličan, mada manje spektakularan sistem, nazvan SBSS (Space Based Space Surveillance), konstelaciju satelita napravljenih u „Boeingu“ i prvi put lansiranih 2010. godine[4]. SBSS ima zadatak da katalogizuje kosmički otpad i druge satelite – uključujući i one na GEO – sa niske orbite oko Zemlje, sa mogućnošću da načine fotografije dovoljno dobre rezolucije. Ali ne mogu da oštete ili onesposobe druge satelite u slučaju sukoba. Najveći problem sa postojanjen GSAP leži u tome što može da uzrokuje početak Hladnog rata u kosmosu, koji može da nas sve dovede do velikih jada. Jer ako se Amerika odluči za orbitnu špijunažu, Kina ili Rusija mogu još danas da slede njihov primer. A Pentagon ne zna za milost.



1. Satelit je tajno lansiran 15. novembra 1990. iz Kenedijevog centra šatlom „Atlantis” tokom zvanične misije STS-38.

2. SBIRS (Space Based Infra Red System) je zapravo „sistem sistema“, jer integriše zemaljske sisteme za kontrolu i obradu podataka, brojne senzore na satelitima na eliptičnim orbitama, i sistem satelita na GEO orbiti. Do prošle godine je lansirano ukupno 7 različitih satelita iz ovog programa. SBIRS (Space Based Infra Red System)

3. Prema rečima direktora američke Nacionalne nadzorne agencije (NRO), jedne od desnih ruku CIA, peti satelit „Mentor“ (ili „Unapređeni Orion“) lansiran po redu (NRO L-32) predstavlja najveći satelit na svetu, sa radio-tanjirima prečnika 100 m. Niko ne zna za sigurno ko je proizvođač ovih satelita.

4. Sateliti su načinjeni sa namerom da povećaju sposobnosti Ministarstva odbrane (DoD), jer, kako kažu u „Boeingu“, „postoje neki objekti u orbiti koje potencijalno mogu u budućnosti da predstavljaju pretnju američkim interesima u kosmosu2.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 2 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 2 dana ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 2 dana ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 2 dana ranije

Foto...