Oprema

Točkovi 'Perseverancea'

1

O točkovima različitih rovera pisao sam u više navrata, a poslednji put pre dve godine. I opet ću, jer se priprema nova misija. Nasin rover 'Perseverance' izgleda kao blizanac 'Curiosityja', ali skriva mnoge razlike. Glavna je u naučnim instrumentima koji imaju za cilj otkrivanje biomarkera na Marsu, ali postoje i suptilnije razlike. Pogledajmo danas njegovih šest točkova. 'Curiosityjevi' točkovi su nehotice skrenuli pažnju na sebe kada su nakon samo nešto više od godinu dana boravka na Marsu pokazali više habanja od predviđenog. Na točkovima su počele da se pojavljuju male a potom i ne baš male rupe, prisilivši Nasu da promeni rutu rovera kako bi izbjegao preterano oštro stenovito tlo. Točkovi 'Curiosityja' i njegovog brata 'Perseverancea' presudni su za misije, ne samo iz očiglednog razloga jer se oni koriste za kretanje, već i zato što su ujedno i stajni trap čitavog vozila.

 

Opširnije: Točkovi 'Perseverancea'

Write comment (0 Comments)

'Shapeshifters' od SF do činjenice: putovanje od Titanovih litica do morskog dna

Shapeshifters 3

Mini roboti koji mogu da se kotrljaju, lete, plutaju i plivaju, a zatim se pretvore u jednu mašinu? Zajedno će činiti 'Shapeshifter', razvojni koncept transformacionog vozila za istraživanje tajanstvenih, dalekih svetova.

 

Opširnije: 'Shapeshifters' od SF do činjenice: putovanje od Titanovih litica do morskog dna

Write comment (0 Comments)

'Orion' – nemogući brod

(ne, ovo nije priča o novom Nasinom brodu već o nečem mnogo VEĆEM)

40

Navikli smo da čitamo kako su međuplanetna putovanja skupa, složena i da zahtevaju mnogo vremena. Znamo da će putnička misija na Mars potrajati duže od godinu dana, možda i tri. Ali šta ako to nije istina? Šta ako ti kažem da možemo da stignemo do Crvene planete za mesec dana? Ili da smo u stanju da pošaljemo ka Jupiteru brod sa 20 ljudi? I sve to koristeći tehnologiju od pre četiri decenije. Čini se nemogućim, ali u stvarnosti je vrlo jednostavno: treba nam samo hiljadu nuklearnih bombi male snage!

 

Opširnije: 'Orion' – nemogući brod

Write comment (0 Comments)

Oproštaj od 'Protona': istorija najmnogobrojnije teške rakete u svetu

11

Krajem prošle godine, generalni direktor Hruničevljevog razvojnog i kosmičkog centra je otkrio da im preostaje da naprave još samo 11 raketa 'Протон'. Četiri se trenutno prave u preduzeću, a još sedam će biti proizvedeno u razdoblju 2020–2021. Nakon lansiranja posljednjih raketa, ruski kosmički program će se napokon prebaciti na nove rakete 'Ангара', koje se razvijaju još od 1995. godine. Da vidimo šta kaže 'Известия', podsećajući nas na istoriju stvaranja i korišćenja ovog jedinstvenog sovjetskog projekta.

Opširnije: Oproštaj od 'Protona': istorija najmnogobrojnije teške rakete u svetu

Write comment (0 Comments)

Erbasova Odbrana i Kosmos

erbas1

Ovako napisano, niko ne može da prepozna da se radi o jednoj od najvećih vojnih kompanija na svetu, sa preko 40.000 zaposlenih. Ako kažem da prave rakete i motore za njih, navigacione i komunikacione satelite, međuplanetne sonde, vojne avione i slično, zabuna je još veća. Ali ako kažem da je to 'Airbus Defence & Space', mnoge stvari postaju jasnije. Pošto ne postoji išta u kosmosu da je iz Evrope a da nije prošlo kroz (bez)brojne fabrike AD&S, hajde da se malo upoznamo sa ovim 'Airbusovom'segmentom.

 

Opširnije: Erbasova Odbrana i Kosmos

Write comment (0 Comments)

'Briz-M': povetarcem u orbitu

briz1

Amerikanci ga zovu upper stage ili space tug, Rusi разгонный блок ili межорбитальный буксир, a mi ... nikako. Bar da ja znam. U svojim pričama o kosmosu ja ga pominjem jednostavno kao 'dodatni stepen'. Bez njega danas nema nijedne rakete, računajući i nuklearne balističke projektile. O I i II raketnom stepenu uglavnom nema šta da se priče – to su 'mišići' svake rakete, i za njih važi klasika – što veći to jači. Njihov zadatak je u načelu da podignu korisni teret dovoljno visoko i tu ga ostave. Kako dalje? Kako ući u odgovarajuću orbitu, zahtevane visine, nagiba i brzine? Hajde da danas zajedno naučimo nešto o tome.

 

Opširnije: 'Briz-M': povetarcem u orbitu

Write comment (0 Comments)

Budućnost Evrope

12

16. jula je planiranoprvo lansiranje nove evropske rakete, 'Ariane 6'. U ovoj prvoj misiji, odn. FM1, 'Ariana 62'će poneti u orbitu 34 satelita komunikacione mreže 'OneWeb'. Ovom misijom, Evropa će staviti tačku na dug i kontroverzni razvojni proces koji će u narednoj deceniji dati glavnu kosmičku raketu zemljama članicama Evropske kosmičke agencije (ESA). Uprkos svom imenu, 'Ariana 6' je treća raketa koju je razvila ESA. 'Ariane 1, 2 i 3' su bile vrlo slične, a 'Ariana 4' je u osnovi njihova proširena verzija (bez uzimanja u obzir evropskih taketa, prethodnica 'Ariane'). Prve 'Ariane' su koristile hipergolična goriva, za razliku od 'Ariane 5', što je značilo totalni iskorak od prethodnih modela.

Opširnije: Budućnost Evrope

Write comment (0 Comments)

Raketa koje više nema – 'Dnepr'

13

'Dnepr' je bio rusko-ukrajinski lansirni sistem, baziran na interkontinentalnom balističkom projektilu R-36M, koji je služio za lansiranje lakih satelita i brodova u orbitu i druge trajektorije, a za račun rusko-ukrajinsko-kazahstanske kompanije ISC 'Kosmotrans'. Prema dogovoru sa Amerima o (tadašnjem) smanjenju vojnih tenzija, grupa od ukupno 150 nuklearnih projektila je dobila dozvolu da se pretvori u kosmičke rakete koje će biti lansirane do 2020. Međutim, od 2016. nijedna ova raketa nije lansirana, a korisnici usluga su prebačeni na alternativne provajdere. Ipak, njena istorija je zanimljiva, jer je sve do nedavno 'Dnepr' držao svetski rekord od 32 satelita lansirana u jednoj misiji.

 

Opširnije: Raketa koje više nema – 'Dnepr'

Write comment (0 Comments)

Kina sprema novu raketu za let ljudi na Mesec

k15

Kada govore o budućem kineskom lunarnom programu sa ljudskom posadom, mnogi ljudi misle na džinovsku raketu 'Dugi marš CZ-9'. Reč je o projektu koji se razvija već dugi niz godina, ali u svakom slučaju, ovaj lanser neće biti spreman najmanje do 2030. Međutim, prošle godine smo saznali za planove za razvoj nove i manje rakete – pa time jeftinije i lakše za razvoj – od 'CZ-9'. Zanimljivo je da je ovo, uprkos ogromnom medijskom interesovanju koje planovi Kineza za osvajanje Meseca obično izazivaju, u zapadnim medijima prošao gotovo nezapaženo, možda zato što još uvek nema neko zvanično ime.

Opširnije: Kina sprema novu raketu za let ljudi na Mesec

Write comment (1 Comment)

Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...