PetrovaGora perzeidi 2018 1038x576 

IDA je udruga osnovana 1988. godine u SAD-u s ciljem promocije očuvanja noćnog neba od svjetlosnog onečišćenja kroz edukaciju javnosti o važnosti zaštite noćnog neba i odgovornoj upotrebi ekološke rasvjete. Pretjerano rasvjetljavanje okoliša uzrokuje brojne poremećaje ekosustava, ljudskog zdravlja, sigurnosti i negativno doprinosi klimatskim promjenama. https://www.darksky.org/about/

Oznaka međunarodnog parka tamnog neba jedinstven je način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi. Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. U Europi je trenutno 15 međunarodnih parkova tamnog neba: Mađarska (3), Engleska (2), Nizozemska (2), Njemačka (2), Škotska (2) te Danska, Španjolska, Irska i Wales s po jednim parkom.

PGStartrails obrada RAVNO NOTRAILS

Važno je napomenuti da se značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg prostire kroz dvije županije (Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija) i tri općine (Vojnić, Gvozd i Topusko). Značajnim krajobrazom upravljaju Javna ustanova „Natura Viva“ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačkomoslavačke županije te Hrvatske šume kao pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu RH na tom području. Pokretač i nositelj procesa prijave značajnog krajobraza Međunarodnim parkom tamnog neba je Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba koje ove godine slavi 20. obljetnicu osnivanja udruge. Proglašenje parka tamnog neba podrazumijevalo je međusobnu podršku navedenih ustanova i općina s ciljem smanjenja svjetlosnog onečišćenja na području parka i okolice.

Procjenjuje se da više od 80% stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta („The new world atlas of artificial night sky brightness“). Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi („Contrasting trends in light pollution across Europe based on satellite observed night time lights“, časopis Nature, 2014.), te je godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku dvostruko veća nego u susjednoj Sloveniji. Prema nedavnim mjerenjima, noćno nebo u Zagrebu je tri puta svjetlije od Beča, a sjajnije je čak i od Hong Konga. Nekontrolirano postavljanje javne rasvjete i pretjerani intenziteti osvjetljenja koji rasipa svjetlost u nebo i okoliš imaju dokazane kancerogene učinke za ljude. Svjetlosno onečišćenje gradova prostire se više od stotinu kilometara u okoliš, čime nanosi ogromnu štetu ekosustavu na velikim udaljenostima („Popis znanstvenih istraživanja o svjetlosnom onečišćenju“, Ekorasvjeta.net).

Ipak, u Hrvatskoj još uvijek postoje lokacije s vrlo tamnim noćnim nebom, što je važno ne samo radi očuvanja bioraznolikosti, već i razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone. Proglašenje međunarodnog parka tamnog neba ima veliki značaj za promociju Hrvatske kao destinacije u kojoj se njeguje važnost očuvanja tamnog noćnog neba kao prirodnog ritma izmjene dana i noći. Petrova gora nalazi se relativno blizu Zagrebu, a opet na dovoljnoj udaljenosti da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja smanjen, te predstavlja odličnu priliku za edukacijske izlete i upoznavanje iz prve ruke s najstarijom znanosti na svijetu – astronomijom. Astronomi amateri iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske, često dolaze na Petrovu goru vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne astrofotografije na popularnim „star partyima“, a svake se godine u kolovozu organizirano promatraju ljetne zvijezde padalice, popularne „Suze sv. Lovre“. Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg jedno je od rijetkih zaštićenih područja u Europi koje njeguje zvjezdano noćno nebo kao posebnu turističku atrakciju. Mjerenja svjetlosnog onečišćenja na Petrovoj gori pokazuju da je čak i ovdje nebo 1.5x svjetlije od prirodnog noćnog neba, pa će kroz suradnju s obližnjim općinama i implementaciju novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja biti potrebno puno truda da se spriječi povećanje svjetlosnog onečišćenja na području parka.

Svjetlosno onečišćenje smanjuje broj vidljivih zvijezda s oko 4.000 na svega 80-tak u gradovima. Od Petrove gore u Hrvatskoj ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit, te neki otoci poput Cresa, Visa, Mljeta i Kornata, no nisu lako dostupne kao Petrova gora. Nažalost, razvitak ljetnog turizma na hrvatskoj obali u potpunosti ignorira turistički potencijal romantičnih šetnji uz more s tamnim nebom prepunim zvijezda i pogledom na Mliječni put, u korist zaslijepljujuće i nepotrebne LED rasvjete te bliještećih reklama. U kontinentalnoj Hrvatskoj jedino dostupno mjesto s tamnim nebom je Petrov vrh u blizini Daruvara koji bi radom i zalaganjem članova astronomskog društva „Kumova slama“ mogao postati sljedeći park tamnog neba (karta svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj).

Nadamo se da će proglašenje parka tamnog neba osvijestiti važnost očuvanja tamnog neba ne samo kao turističkog potencijala, već i zbog zaštite ljudskog zdravlja i cijelog ekosustava koji je tijekom stotina milijuna godina evoluirao uz prirodnu izmjenu dana i noći.

Astronomsko društvo Beskraj

Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Karlovac

Javna ustanova “Natura viva” za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije

PetrovaGoraStarParty 

Author: Boris Štromar

Dodaj komentar


ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky