Milioni ljudi na svetu, svakog jutra, ne mogu ni da zamisle život bez svoje doze kofeina[1]. Kafa, čaj, kakao, koka-kola ... izvor nije bitan, iako sva naučna ispitivanja nedvosmisleno pokazuju da je zavisnost od kofeina uzrok mnogih oboljenja (naročito raka), naročito kod žena. Da bi bilo ono, što se kaže, „vuk sit i ovce na broju", tj. da bi se udovoljilo svetskim zdravstvenim standardima, ali i supersnažnim multinacionalnim coffee-adict lobijima, smišljena je kafa bez kofeina! Što kaže jedan u jednom filmu, kao da jedeš kolač sa prezervativom na jeziku ...

Danas između 20 i 30 procenata tobože (iz komercijalnih razloga) dekofeinisane kafe i čaja ipak sadrži još uvek prilično visok procenat kafeina, ali novi test kit će pomoći onim ljudima koji sebe smatraju svesnijima da uoče razliku. Papirna traka upila dotičnu tečnost, a antitela u traci stvaraju obojenu liniju u slučaju da u piću ima kofeina. Antitela su proizvedena u kompaniji Silver Lake Research, proizvođaču test-traka za zagađenja u hrani i vodi.

Na slici se lepo vidi proizvod pod nazivom D+caf Test Strip.

U Americi, cena za kutiju sa 20 trak iznosi $ 9,95. Ko hoće da naruči, evo mu: discovertesting.com.

 

kofein

[1] Alkaloid kofein (C8H10O2N4 H2O) je otkriven u kafi 1820. Tain otkriven u čaju 1827., identičan je kofeinu. Ta droga povećava krvni pritisak, nekontrolisano stimuliše nervni sistem, pojačava lučenje urina, insulina, kao i ubrzani rad srca i pluća. Nije opasna količina od 20 mg dnevno - jedna šolja sadrži preko 100 mg - a poznajem ljude koji piju 10 šolja (ne šoljica!) dnevno. Klasična Koka-kola ima 34 mg, Diet Coke 45 mg, mlečna čokolada 4 mg, topli kakao 14 mg, čaj 40-60 mg, instant kafa 65-100 mg, itd.

Na Univerzijadi se 120 mikrograma u mililitru nekog pića (to je jedna konzerva „Red Bulla") smatra za doping.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 7 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 18 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 23 sati ranije

Foto...