Ponovo se priča o putovanju na Mesec. Veliki igrači astronautike o takvom putovanju prave planove, neki otvorene, neki prikrivene. Ona nacija koja uspe da pošalje ljude na Mesec i bezbedno ih vrati na Zemlju preko noći će postati najmoćnija sila, ekonomska, kulturna, vojna. Ali takav let je užasno skup i vrlo rizičan. Neuspeh bi još više koštao. 

Putovanje na Mesec je davnašnja želja čoveka. O tom putovanju pisao je i Žil Vern. Evo prikaza ta njegove knjige.

PUTOVANJE NA MESEC

Francuski: De la Terre à la Lune, engleski: From the Earth to the Moon. Roman je objavljen 1865. godine    

Žil Vern pisac, vizionar, rodonačelnik moderne naučne fantastike. Njegovi romani su podsticali maštu čitalaca širom sveta, bilo da se radnja odvijala u nekom zabitom kutku Afrike ili na putu ka Mesecu.

Pred vama su ilustracije prvog izdanja "Put na Mesec" koje se pojavilo pre više od sto godina u okviru izdavačke kuće J.Hetzel & Cio iz Pariza. 

Put na Mesec

Put na Mesec2

Ilustracije iz knjige

 

Jules Verne

Jules Verne potpis small

Žil Vern

Potpis Žila Verna

O romanu Putovanje na Mesec

Laka, šaljiva fantazija o tri imućna čoveka koji nakon američkog građanskog rata grade ogroman topovski projektil kojim se lansiraju na Mesec. Deo priče koji govori o projektilu i letu do Meseca zasnovan je na dobrim proračunima i, za ono vreme, pouzdanim podacima. Kasnije će se pokazati da su neke činjenice iz ovog romana neobično slične sa programom Apolo.

- Vernov projektil u romanu se zove Columbiad, a komandni modul Aplola 11 Columbia.
- Posada u obe letelice je tročlana.
- Dimenzije projektila su veoma bliske dimenzijama Apolovog modula.
- Vernovo putovanje počinje na Floridi, baš kao i misije Apola. Uz ovo treba napomenuti da je izgleda i Vernu bilo poznato da je mnogo lakše i jeftinije lansirati letelicu sa Zemljinog ekvatora (ili bar što bliže njemu) nego sa većih geografskih širina – a za to je Florida idealno mesto u SAD.

Ono što je međutim sasvim nerealno u poduhvatu izbacivanja posade u topovskom projektilu je ogromna početna brzina potrebna za takav let da bi se letelica oslobodila Zemljine gravitacije. Tu brzinu ljudska posada ne bi mogla da preživi. 

Ovaj roman je ostavio vidnog traga u kasnijoj literaturi i filmu. Vernova priča je inspirisala prvi SF film, Putovanje do Meseca (A Trip to the Moon), koji je snimljen 1902. u režiji slavnog Žorža Melijesa. Pola veka kasnije, 1958. snimljen je drugi film: Od Zemlje do Meseca (From the Earth to the Moon). Zatim su sledile i neke TV adaptacije itd.


O ovom putovanju po romanu Žila Verna snimljen je i film, jedan od najčuvenijih u istoriji kinematografije: