Ovo je fantastična slika. Pitam se da li bi je astronomi s početka teleskopske ere, dakle u vreme kada su se daleki objekti kroz teleskop videli tek kao sasvim mala mrljica, da li bi je ti astronomi uopšte shvatili. Da biste nešto dobro sagledali morate imati neko iskustvo inače biste na slici često videli samo bezobličnu šaru. 

Na fotografiji u prednjem planu vidimo duge pruge ogromnih naslaga prašine i gasova. Odmah iza vidi se malo jezgro galaksije. Oba ova detalja ubedljivo nam govore da gledamo spiralnu galaksiju gotovo iz samne njene galaktičke ravni. 

Naslage prašine idealan su materijal za pravljenje zvezda i planeta. Potrebno je samo da je nešto uskomeša. To može biti i eksplozija neke masivne zvezde ili bliski susret sa susednom galaksijom. Tada dolazi od komešanja oblaka, stvaranje vrtloga materijala od kojeg konačno nastane novo telo. A posle mnogo miliona zemaljskih godina, ko zna, možda na nekoj od planeta… zapravo, možda tamo već žive neka bića, neka koja znaju sve odgovore na naša pitanja. Ta galaksija od nas je udaljena 80 miliona svtlostnih godina pa je i njena svetlost koja dopire do nas toliko stara. Za tih 80 miliona godina svašta se tamo izdešavalo.

Galaksija ima oznaku NGC 3717 i spiralna je. Otkrio ju je ser John Herschel 1834. godine. Nalazi se u sazvežđu Hydra, na 81,43 svetlosnih godina daleko od nas.

Ovo sazvežđe, Hidra, je najveće od svih 88 sazvežđa.

Sliku dugujemo Svemirskom teleskopu Hablu.

NGC3717

By ESA/Hubble, CC BY 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=82931963

Hidra