jg2
J. Grnja
 
Mars 

 

Mars! Snimio ga je Jaroslav Grnja sa Letenke (Fruška gora), tokom Astronomskog kampa "Letenka 2020" 18. septembra oko ponoći.

Za snimanje Grnja je koristio teleskop William Optics 132. Snimak je načinjen kroz dva barlova od 2,5 uvećanja i sa kamerom ASI 120MC-S. Od 5000 frejmova 500 najboljih složeno je programom AutoStakkert3 i Registax 6.

Tog dana Mars je izašao u 20 sati i 6 minuta, a zašao je sledećeg u 9 sati 9 minuta. Od nas je bio udaljen 65,4 miliona kilometara, što je razdaljina koju svetlosni zrak prevali za 3,64 minuta. Magnituda Marsa u noći snimanja bila je -2,2. 

Na fotografiji vide se grube crte Marsovog reljefa i – njegova južna polarna kapa.

Mars 22 43 41Z lapl4 ap84 V2


Polarna kapa Marsa je prvi put prikazana na crtežu Krsitijana Hajgensa 28. novembra 1659. godine.

Iz e-knjige Kratka istorija potage za životom na Marsu:

karta marsa

Hajgensov crtež je sasvim grub. Prikazuje veliku reljefnu formu, ogromno tamno područje koje nosi ime Syrtis Major (vidimo ga na desnoj fotografiji) i na prvi pogled bismo rekli da je taj crtež obična žvrljotina. Ipak, taj crtež je dao svoj doprinos izučavanju susedne planete. Opažanje reljefa Hajgensu je omogućilo da proceni dužinu Marsovog dana na 24 časa. Za današnje pojmove to je prilično gruba procena (preciznija dužina iznosi 24h 37m 22s), ali je i kao tako neprecizna ipak tačna. Na crtežu je posebno važna ova kriva linija gore. Danas nije jasno da li ju je Hajgens nacrtao zato što mu se učinilo da vidi na tom mestu na Marsu neku prugu, ili je zaista uočio Marsovu polarnu kapu! 

A postojanje polarne kape je jedna od temeljnih činjenica o Marsu koja je podstakla dalje izučavanje ove planete i dovela do brižljive i žučne potrage za životom na njemu. 

Potrage koja traje i do današnjeg dana.


Još od J. Grnje

Kometa C2020 F3 (Neowise) - Jaroslav Grnja

Nebeska parada

Kometa 46P/Wirtanen - foto: Jaroslav Grnja 

Parada planeta, J. Grnja