Astronautika: misije

Kamere medjuplanetarnog aparata "Novi horizonti" (New Horizons) su snimile neobičnu patuljatsu planetu Kvavor sa rastojanja od preko dve milijarde kilometara. 

quaoar new horizonsSnimak Kvavora sa aparata "Novi horizonti" sa rastojanja od 2,1 milijardi kilometara. Dve spiralne galaksije su IC 1048 i UGC 09485. One su oko 370 milijardi puta dalje od aparata nego što je to Kvavor

Patuljastu planetu Kvavor (50000 Quaoar, može se čitati i kao "Kuavar") su otkrili 2002. poznati "lovci na planete" Skoto Šepard i Čad Truhilio. Po obliku i karakteristikama, Kvavor je tipični objekt iz Kajperovog pojasa. Duplo manji od Plutona (ima prečnik od 1,110km), Kvavor se, kao i "deveta planeta" koju je aparat "Novi horizonti" pre godinu dana pohodio, sastoji od leda i zamrznutog gasa, dok se oko Sunca kreće gotovo kružnom orbitom.

Kvavor napravi jedan krug oko Sunca za 284 godina. U afelu (najdaljoj tački u odnosu na Sunce), Kvavor je 43 puta dalji od matične zvezde nego Zemlja. Patuljasta planeta ima do sada jedan registrovani satelit nazvan Vejvot koji ima prečnik od 74 km. Satelit je otkriven zahvaljuju}i snimcima sa Hablovog kosmičkog teleskopa.

Ove nedelje objavljene su prve kvalitetnije fotografije Kvavora koje je napravila kamera LORRI za vreme najmanjeg rastojanja od patuljaste planete, sredinom jula ove godine. Tada je za vreme nekoliko dana, sonda letela na 2,1 milijarde kilometara (!) od male planete koja se inače nalazi na oko 6,4 milijardi kilometara od Sunca (43 astronomske jedinice).

Aparat "Novi horizonti" je posle preleta pored Plutona krajem prošle godine, obavio četiri ciklusa korekcije putanje leta. Oni će pomoću aparatu da se januara 2019. sretne sa objektom 2014 MU69 iz Kajperovog pojasa. Prečnika koji je procenjen između 21 i 40 km, ovaj mali zamrznuti svet obitava na rubovima sunčevog sistema, nekih 1,6 milijardi kilometara dalje od Plutona. 

Kada se samo zamislimo kakve su to daljine koje "Nozi horizonti prolaze kroz kosmička bespuća, setimo se divnih stihova velikog čika Jove Zmaja:

Vidiš onu zvezdu gore,

astronom mi jedan reko',

mozak stane kad pomisliš

kakoj' zvezda ta daleko.

Daleko je, visoko je,

sto godina dugih prođe,

dokle njena svetla zraka,

do tvojega oka dođe.

Mi vidimo zvezdu ovu,

gledamo je kako trepti,

a nje možda davno nije,

veruješ li - verujem ti ...

 


NH - Kuda i kako dalje?

Nove tajne u Plutonovoj „Zoni sumraka“

Spremaju se nova iznenađenja sa „New Horizonsom“?

New Horizons: nove granice

„New Horizons“ sminio Kajperca!

Koliko košta „New Horizons“ u poređenju sa drugim misijama?

’New Horizons’ kompletirao manevre ka novom cilju

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: