Astronautika: misije

Uskoro počinje Marsova sezona! Svakih 26 meseci međusobni položaj nas i Marsa je takav da je idealan za lansiranje ka njemu. Ovog jula imamo u planu 3 lansiranja, od kojih će 2 da slete (1 će da ostane 'samo' u orbiti). NASA će lansirati rover 'Perseverance', a Kina svoj orbiter 'Tianwen-1' i rover. Trebalo je da ovog leta bude lansiran i treći rover, ali ESA je pomerila 'Rozalind Franklin' i misiju 'Kazačok' za sledeću priliku 2022.

U američkom Planetarnom udruženju, koje su davno osnovali Carl Sagan, Louis Friedman i Brice Murray radi inženjerskih projekata povezanih sa astronomijom, planetnim naukama i kosmičkim istraživanjima, pratim već godinama blogove mlade i lepe 'stručnjakinje' za solarni sistem, dr Emily Lakdawalle. Pre par godina je napisala fenomenalnu knjigu 'The Design and Engineering of Curiosity: How the Mars Rover Performs Its Job', a uskoro će izaći i nova, opet vezana za Marsov rover. Pišući blog o tada aktuelnom Phoebinom prstenu oko Saturna, dobila je 2011. internu nagradu za novinarstvo, a uskoro je i jedan asteroid dobio ime po njoj.

Ona je nedavno za svoje udruženje napravila jako zanimljivu i edukativnu mapu Marsa, na koju je unela lokacije svih misija koje su sletele na Mars, bez obzira da li su bile uspešne ili ne.

map mars landing sites 2020
Svi pokušaji sletanja na Mars. Do sada ih je bilo 12, od čega je uspešnih bilo 8. Zanimljivo je da su sve uspešne bile američke. NASA je do sada imala samo 1 neuspešan pokušaj, dok je ESA imala 2. SSSR je imao 3, od kojih je jedan – 'Mars 3' – sleteo uspešno ali je uskoro izgubio kontakt. Ova mapa pokazuje sve te lokacije, plus predložene regione za sletanje 3 buduće misije. (Veća slika)
Ovde se nalazi prostija verzija sa samo uspešnim i budućim misijama.

Da bi napravila mapu, Emily je morala da prekopava brojne publikacije u potrazi za preciznim geografskim – ili kako se to već kaže – širinama i dužinama. Gde god znamo mesto sletanja, danas imamo slike koje je napravila izuzetno snažna kamera HiRISE 'Mars Reconnaissance Orbitera', tako da su te lokacije precizne do četvrte decimale, što je limitirano jedino time koliko dobro je HiRISE-ova slika 'legla' na topografsku mapu (0,0001 stepen je oko 6 metara). Postoji nekoliko lokacija pada koje nikada nisu otkrivene, uključujući 'Mars 2''Mars 6' i 'Mars Polar Lander'.

Interesantna je njena napomena o nagibima terena na mestima sletanja. Tog podatka nigde nema u objavljenim publikacijama. Utvrdila je da jako teško doći do tog podatka, jer većina dokumenata ne sadrži taj podatak. Zato je bila prinuđena da traži pomoć od kolega sa Vašingtonovog univerziteta u Sent Luisu i da joj pročitaju nagibe sa digitalnog modela terena.

Lakdawallina mapa je prva do sada koja uključuje precizne podatke o svim sletnim lokacijama, kao i podatke o nagibima svih lokacija.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: