Nakon filmskog zapleta u orbiti su dva nova komunikacijska satelita
Bilo je to drugo uspješno ovogodišnje lansiranje rakete Proton. Dana 13. 12.2021. sa kozmodroma Baikonur poletjela je druga ujedno i posljednja ovogodišnja misija Protona. Trebalo je punih 18 sati da specijalni raketni blok Briz-M na visoke orbite postavi komunikacijske satelite Ekspres-AMU3 i Ekspres-AMU7. Letjelice su izrađene u ISS Reshetnevu (Zheleznogorsk), njihov je operater GPKS, služiti će za prijem i prijenos podataka na različitim frekvencijskim opsezima. Trebati će im 59 (56) dana da se vlastitim motorima pozicioniraju na predviđene točke. Lansiranje je plaćeno 72 milijuna eura dok operator u ovoj branši treba još četrnaest letjelica sličnih karakteristika. AMU3 i AMU7 nisu tehnički „blizanci“ iako dijele tehnologiju. Njihova izrada, testiranje, lansiranje i postavljanje na operativnu orbitu (iznad ekvatora, 103°E, odnosno 145°E) prava je odiseja a google ili yandex pravo je mjesto za one koji žele pročitati roman pun uzbuđenja i obrata.
Ono što je nama zanimljivo, Rusija nakon ovog lansiranja Protona i Angare (27.12.2021.) u operativnoj upotrebi ima dvije teške rakete sličnih karakteristika. Obje su rakete namijenjene za teške terete. Proton je aktivan desetljećima. Od prvog lansiranja 1965. do danas obavljeno je 427 lansiranja od kojih je 379 bilo potpuno uspješno, 4 lansiranja su bila parcijalno uspješna dok je u 44 lansiranja Proton bio neuspješan, u postocima to znači da je Proton imao 89% uspješnih lansiranja. Za ovu kategoriju raketa sasvim pristojan postotak. Dobar dio od 44 neuspješna lansiranja iza sebe je imao pomalo neshvatljive greške (pogrešno montirani senzori, manjkave komandne sekvence , neispravni ventili..) a koje su zasigurno mogle biti izbjegnute što bi ovoj raketi dalo odličnu ocjenu. Najgore je što se prijelaz iz odličnog u vrlodobar ispoljilo na nekim pomalo ključnim i iznimno važnim misijama, čak i onima međuplanetarnog karaktera.
Proizvodnja Protona polako će se gasiti a zamijeniti će ga Angara A5. Podosta kritika na račun Protona je i korištenje otrovnih supstanci u raketnom gorivu zbog čega se kontaminira tlo i zrak a tehničko osoblje mora koristiti značajna zaštitna sredstva tijekom pripreme i lansiranja rakete. Tijekom 2022. osigurana su četiri lansiranja Protona a 2023. dva, kako će teći dinamika kasnije vidjeti ćemo. Najznačajnija misija koja predstoji svakako je ona zakazana za jesen 2022. kada će se u teretnom prostoru Protona nalaziti dugoisčekivana misija Roscosmosa i ESA na Mars odnosno lander Kazachok sa roverom Rosalind Franklin. U svakom slučaju prije 2030. Proton će ući u legendu, pošteno se naradio minulih desetljeća.
