Astronautika: misije

Naravno, radi se o hipotetičkom pitanju, jer ni sada ni ikada neće postojati optički (ne radio) teleskop kojim bi mogli da uočimo bilo koju sondu na toj daljini.

Trenutno, 'Voyager 1' se nalazi na udaljenosti 23.3 milijarde kilometara (155 AJ) od Zemlje i zauzima oko 28,3 milijardita dela lučne sekunde kada se gleda sa Zemlje.

Da bi smo to videli kao oblik, trebao bi nam teleskop s otvorom od 4412 kilometara u prečniku.

To je otprilike teleskop koji bi objektiv zauzimao prostor od Svalbarda (norveškog arhipelaga na dalekom severu) do Peloponeza u Grčkoj.

teleskop 3

Ali čak mi takav monstrum još uvek ne bi funkcionisao, jer bi atmosfersko izobličenje uništilo svaku šansu da se bilo šta razabere. Kao što sam rekao, to nikada neće biti moguće na Zemlji.

Dakle, možda ga treba izgraditi na Mesecu.

teleskop 1
(Naravno... mnogo veći).

Mesec ima prečnik od samo 3475 kilometara, što znači da bi smo naše ogledalo morali da prepustimo sa svake strane Meseca za gotovo 500 km (što je nemoguće), a sve to kako bi smo uočili mali krug od oko tri piksela u vidljivom svetlu.

Na stranu što bi sve to koštako stotine triliona dolara (i verovatno desetke hiljada izgubljenih života) da se izgradi takva konstrukcija na Mesecu samo da bi se dobila besmislena slika okrugle mrlje, pa... bilo bi to... suludo.

Dakle, ne, takav teleskop nikada neće postojati.

Usput, radio teleskopi mogu da 'vide' 'Voyagere' jer međusobno komuniciraju – takoreći ih osvetljavaju. Za 6-10 godina, kada snaga RTG-ova konačno padne ispoi minimuma i kada više ne bude signala, 'Voyageri'će takođe postati nevidljivi za radio-teleskope – sem ako ne napravimo neki prečnika oko 8,8 miliona km.

Radio-teleskopi mnogo teže vide fine detalje nego optički zbog veće talasne dužine setlosti. Teleskop koji bi bio veličine Mesečeve orbite oko Zemlje ne bi bio dovoljno velik da uoči detalje na 'Voyagerima' na njihovoj trenutnoj udaljenosti. Trebao bi vam jedan gotovo 11 puta veći od Sunca...

teleskop 2
Čak nam ni ono graditeljsko čudo ne bi moglo da pomogne.

 

Temperatura 'Voyagera'

NASA ponovo uspostavila kontakt sa 'Voyagerom 2'

Šta su otkrili Vojadžeri?

Epopeja VOYAGER elektronska knjiga o Vojadžeima (Draško Dragović)

Na koji način 'Voyageri' šalju dovoljno snažne signale 
Koliko je prošlo od lansiranja gledajući sa Voyagera?
'Voyageri' po stoti put
Voyager 2 nastavio sa radom nakon isključivanja instrumenata radi uštede energije, javlja NASA
'Voyager-2' ostaje sam
Voyager 2 nastavio sa radom nakon isključivanja instrumenata radi uštede energije, javlja NASA
'Voyagerov' širokougaoni pogled na Jupiter
Istorija misije Voyager - Iz knjige Epopeja Voyager!
'Voyager 1' uključio motore posle 37 godina!
Statusi misije Voyager na dohvat miša
Kako ’Voyaregi’ šalju dovoljno jak signal da možemo da ga uhvatimo, uprkos neverovatnoj udaljenosti?
Intrevju sa „Voyagerom 2“ ... sa obala solarnog sistema
„Voyager 1“ i zvezda Gliesse 445
Ide, ide, ali dokle? „Voyager 1“ je...
Voyager 1 - planovi za produžetak misije ostaju pod znakom ?
Voyager 2 – Prvih 35 godina
 
Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: