Astronautika: misije

a1 a

Pedesetak godina kasnije vraćamo se na Mjesec

Današnje bake i djedovi bili su svjedoci spuštanja robota, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća i ljudi na Mjesec. Nakon nekoliko slijetanja Apolla (11, 12, 13, 14, 15, 16 i 17) pri čemu je dvanaestero astronauta koračalo regolitnom prašinom vanzemaljskog tijela - eto nas nazad. 

Dana 16. studenog 2022. s raketodroma na Floridi put Mjeseca krenula je divovska raketa SLS koja na svom vrhu nosi kapsulu kakvom će u narednih nekoliko godina tamo pristići astronauti.  Raketa je poletjela s iste one lansirne rampe (39B) s koje su polijetali i Apollo svemirski brodovi.

a1 polijetanje

Veliki je ovo test novog američkog puta na Mjesec. Tijekom četrdeset i dva dana misije imaju se za ispitati svi elementi svemirskog broda, rakete, leta u svemiru, manevara oko Zemlje i Mjeseca kako bi za dvije do tri godine odradili generalnu probu (Artemis 2). Protekne li sve po planu ljudi će na Mjesec u misiji Artemis 3. NASA je već sada osigurala sredstva za gradnju nekoliko svemirskih brodova iz programa Artemis. To znači da ćemo na Mjesecu imati barem misija s ljudskom posadom. 

Tu dolazimo do krucijalnog pitanja. Hoćemo li ovog puta ostati na Mjesecu s permanentnim letovima, posadom u Mjesečevom habitatu, svemirskoj postaji oko Mjeseca ili ćemo se kroz desetak, petnajstak godina ponovo vratiti na Zemlju (neobavljenog posla).

artemis plan leta

Sedamdesetih je slijetanje na Mjesec bilo krucijalno geopolitičko pitanje. Sovjetski savez je tada u svim stavkama svemirskih istraživanja pobijedio SAD. Preostao im je samo Mjesec. Upregnuvši sve svoje znanstveno-tehnološke kapacitete uspjeli su. Amerikanci su bili prvi ljudi na Mjesecu, uz natpis na memorijalnoj ploči koja je tamo ostala kako su ljudi došli na drugo nebesko tijelo u miru i u ime cijelog Čovječanstva.

a1 b ljudi na lansiranju

Kako je danas? Slično, vrlo slično, uz razliku da ka Mjesecu gleda nekoliko država, Kina posebice. Amerikanci sebi nisu mogli dozvoliti da njihovi građani na svojim multimedijskim uređajima gledaju slijetanje kineza, rusa, indijaca na Mjesec. Uložili su velika sredstva, stotine milijardi dolara tek će biti potrošeno. Let samo jedne rakete Artemis procjenjuje se na preko četiri milijarde USD. Stotinu milijardi dolara koštati će misije Artemis 1, 2 i 3 s slijetanjem prvih ljudi na Mjesec!

Tehnološki gledano program Artemis je „apdejtani“ Apollo. Na startu stotinu metara visoka raketa a na cilju astronauti se vraćaju u kapsuli promjera malog gradskog automobila. 

Program Artemis rezultanta je dvadesetak godina lutanja pa povremeno čak i nesuvislih planova za let čovjeka izvan Zemljine orbite. Bilo kako bilo amerikancima treba „skinuti kapu“ jer otići na Mjesec i od tamo sigurno vratiti ljude na Zemlju nije naivan ni jednostavan posao. Sve nas na Zemlji let Artemisa 1 može i mora činiti sretnim suvremenicima vremena kada je čovjek odlučio upregnuti znanje i financije kako bi jednog dana postali dostojni sebe, razumna miroljubiva vrsta u svemiru.

Ovdje; 

možemo u realnom vremenu pratiti let kamerom s svemirskog broda Orion. Pogled na Zemlju iz daljine trebao bi nas podsjetiti koliko smo mali u svemiru! Eh da, slike i video nisu ekstra-ultra-mega kvalitete, kad se odmaknemo od zone komfora stvari više nisu onakve na kakve smo navikli u toplini doma!

 


 


Komentari

  • Geza said More
    baš lepa animacija... uživancija 5 sati ranije
  • Звонко said More
    A ja bih izabrao Mihaijla... 2 dana ranije
  • dragant said More
    Foto Oriona, Zemlje i Meseca baš je... 2 dana ranije
  • selena said More
    Tako piše u izvornom tkestu... 3 dana ranije
  • Zoran said More
    "... etan i metan, koji su tečni na... 3 dana ranije

Foto...