Astronautika: misije

Uspešno je obavljeno prvo lansiranje nove ruske teške rakete-nosača (RN) "Angara-A5" nosivosti 25t. Na geostacionarnu orbitu je izbačena maketa satelita mase dve tone.


Lansiranje nove ruske RN je obavljeno 23. decembra 2014. u 08:57 (moskovsko vreme) sa lansirne rampe broj jedan na platformi 35 kosmodroma Pleseck pod kontrolom stručnjaka Vojske vazdušno-kosmičke odbrane (VVKO) i "Roskosmosa".

a4

Evo kako je teklo lansiranje:

• T-0.661s pre lansiranja: paljenje motora RD-191 četiri bočna bustera prvog stepena (univerzalni raketni modul URM-I)
• T-0.162s: pali se motor RD-191 drugog (centralnog) stepena (to je takodje URM-I)
• T+0.013s: raketa poleće
• T+211.320s: gase se motori četiri bočna bustera prvog stepena
• T+213: odvajanje četiri bočna bustera prvog stepena (visina leta 82km), 850km istočno od Plesecka
• T+327.909s: gasi se motor drugog stepena
• T+330.924s: odvajanje drugog stepena (148km) iznad centralne Rusije, 2320km istočno od Plesecka
• T+332.924s: pali se motor RD-0124A trećeg stepena (URM-II)
• T+345.075s: odbacivanje konusnog vrha rakete i oslobadjanje korisnog tereta (159km)
• T+738.412s: odvajanje orbitalnog bloka od trećeg stepena iznad Filipina.

Znači, 12 minuta posle poletanja sa lansirne rampe, od trećeg stepena RN odvojen je orbitalni blok (OB) sastavljen od raketnog stepena "Briz-M" (što je praktično četrvrti stepen RN) i makete korisnog tereta. Kratkotrajnim radom motora 14D30 u 09:11č OB je ubačen na kružnu orbitu visine 215km, pod nagibom od 63o. Ukupna masa OB je iznosila 25,766kg (uključujući maketu satelita mase 2,042kg), tako da je ovo najveći korisni teret ikada postavljen na orbitu jednom rusko / sovjetskom raketom-nosačem od vremena dva lansiranja super-rakete "Energija" s' kraja 80-ih.

 

Sledećih devet časova, pomoću motora 14D30 raketnog bloka "Briz-M", obavljena je serija od tri korekcije putanje leta posle kojih je dostignuta geostacionarna orbita (u 10:30, 12:26 i 17:44č). U 17:57, usledilo je, kako se kaže u vesti o lansiranju, "uslovno" odvajanje korisnog tereta od raketnog bloka "Briz-M". U realnosti, maketa korisnog tereta se nije odvojila od raketnog bloka, već je skupa sa njim nastavila da kruži oko Zemlje na geostacionarnoj orbiti, na visini od 35,793km sa nultim nagibom u odnosu na ekvator. Posle toga, obavljena su još dva paljenja motora bloka "Briz-M" tako da je OB napustio prebukiranu geostacionarnu orbitu i prebačen na takozvanu "orbitu sahranjivanja", parametara 35,841 x 38,680km, sa nagibom od 0.3 stepeni u odnosu na ekvator, dalje od obite na kojoj kruže operativne geostacionarni sateliti.

Uspeh teške "Angare" je univerzalan. Kao što smo pisali, trebaće godine i mnogo uspešnih lansiranja pre nego "Angara-A5" postane konkurentni nosač na kosmičkom tržištu. Medjutim, sada je jasno da zahvaljujući seriji raketa "Angara" velikog opsega nosivosti, Rusija ima dostup kosmosu sa nacionalne teritorije i primenom isključivo sopstvenih tehnologija.

Predsednik Putin koji je lansiranje pratio iz svog kabineta u Kremlju rekao je da je uspešan start RN teške klase "Angara-A5" dogadjaj od velikog značaja za rusku kosmičku industriju. On je podsetio da je Rusija 9. jula ove godine uspešno obavila ispitivanje lake rakete "Angara", čime etapno ostvaruje opsežan program od velikog nacionalnog značaja. Putin, koji je posle gotovo deset godina tavorenja programa "Angara" 2003. posle posete Plesecku praktično oživeo ovaj projekat, je naglasio da su u razvoju "Angare-A5" primenjene najsavremenije tehnologije i da se ovom raketom-nosačem praktičnu mogu lansirati na bilo koju orbitu perspektivni kosmički aparati naučne i vojne prirode. "Oni su planirani za sisteme predupredjenja raketnih napada, špijunaže, navigacije i sateltiskih veza", dodao je predsednik Putin.

Pored toga, predsednik Putin je podvukao da su svi sistemi nove rakete napravljeni korišćenjem ruskih tehnologija i najsavremenijih tehničkih i ekoloških standarda, tako da je "Angara" prva, potpuno ruska raketa. Pozdravljajući učesnike ovog za rusku raketno-kosmičku industriju istorijskog dogadjaja, Putin je rekao da su oni "svojim uspehom pokazali da Rusija ostaje jedan od priznatih svetskih lidera u osvajanju kosmičkog prostora".

Ispitivanja svih tipova raketa serije "Angara" će trajati pet godina, do 2020. Posle toga, "Angara" će postati standardni nosač koji će, korak po korak, lansiranjima sa Plesecka i novog kosmodroma Vastočnij preuzimati korisne terete sa stare RN "Proton-M". Negde oko 2025. očekuje se da će "Proton" koji može biti lansiran samo sa Bajkonura biti povučen iz upotrebe i zamenjen raketom "Angara".

U Centru "Hruničev" gde je "Angara" projektovana govore da se uz male modifkacije, ovaj nosač može preurediti za lansiranje novog ruskog kosmičkog broda. Pored toga, najjača verzija ove serije "Angara-100" nosivosti 100t je predložena od strane "Hruničeva" kao kandidat za rusku super-raketu za letove prema Mesecu i drugim planetama. U "Roskosmosu" trenutno analiziraju prispele ponude. Odluka o izboru ruske super-rakete se očekuje u januaru 2015.

a1

"Angara-A5" u montažnom hangaru

a2

"Angara-A5" na rampi kosmodroma Pleseck (sa nje je lansirana i laka "Angara")

a3

a5

Predsednik Putin prati lansiranje "Angare"

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: