Great Attractor, ili kako bi mi rekli Veliki Privlačilac ili tako nešto, neko vreme je identifikovan kao glavni razlog zbog koga se naša galaksija i sve galaksije u blizini kreću u pravcu u kome se ona nalazi. Danas se misli da nas, zajedno sa samim Velikim Atraktorom, gura još masivniji Shapley Attractor. Naša galaksija se na donjoj slici nalazi u Lokalnoj grupi.

Attractor 1

Prve naznake odstupanja od uniformnog širenja Univerzuma zabeležene su 1973. i ponovno 1978. godine. Lokacija Velikog Atraktora konačno je utvrđena 1986: nalazi se na udaljenosti od negde 250 miliona svetlosnih godina od Mliječnog puta, u pravcu malih sazvežđa Triangulum Australe (Južni trougao) i Norma(Stolarski uglomer). Pošto objekti u tom smeru leže u Zoni izbegavanja (delu noćnog neba prekrivenog galaksijom Mlečni put) teško ih je proučavati na vidljivim talasnim dužinama, ali su rendgenska promatranja otkrila da tim područjem kosmosa dominira Norma Cluster (ACO 3627), masivni skup galaksija koji sadrži većinu velikih, starih galaksija, od kojih se mnoge sudaraju sa svojim susedima i zrače velike količine radio talasa.

Gravitaciona anomalija koji nazivamo Velikim Atraktorom 1000 triliona puta, odn. kvadrilion puta je masivnija od Sunca. Radi poređenja, smatra se da je naša galaksija Mlečni put 1,5 milijardi puta veća od Sunca.

Sa Zemlje ne možemo da posmatramo Atraktor jer se nalazi iza jezgra Mlečnog puta, koje je vrlo sjajno, pa nam je vrlo teško da u vidljivom spektru gledamo i proučavamo prostor iza njega. Šta se tačno nalazi iza svetlog diska naše Galaksije za nas je tajna, i zato to zovemo Zonom izbegavanja. Tu oblast možemo da promatramo jedino u infracrvenim, rendgenskim i radio-talasima.

Budući da je Veliki Atraktor vrlo masivan i da je deo neba, na kojem se nalazi, tako težak za proučavanje, do nedavno se smatralo da je on glavni pokretač kretanja u tom pravcu Mlečnog puta, galaksije Andromede i njihovih satelita, kao i sve galaksije u obližnjem Univerzumu, no sada se smatra da bi i sam Veliki Atraktor mogao biti pod gravitacionim uticajem još masivnije grupe galaksija velike gustine koja se nalazi u sličnom pravcu, i zove se Shapley Attractor, udaljen 650 miliona svetlosnih godina.

Oko 2014. otkriveno je da se Veliki Atraktor možda nalazi u velikom basenu koji se definiše kao superjato od preko 100.000 galaksija i koje smo nazvali Laniakea Supercluster i koje smo nekad nazivali superjatima Virgo i Hydra-Centaurus. Može biti da je Veliki Atraktor jezgro novog superjata. 

Dakle, odgovor ukratko bi bio: Veliki Atraktor vuče nas i sve obližnje galaksije prema sebi brzinom od oko 700 km/s, ali i njega gura zajedno s nama još masivniji Shapley Atraktor.

Attractor 2
Infracrveni prikaz neba koji prikazuje raspored galaksija ia Mlečnog puta. Slika je nastala na osnovu kataloga 2MASS Extended Source (XSC) 1,5 miliona galaksija i kataloga PSC koji sadrži skoro pola milijardi zvezda u našoj galaksiji. Galaksije su obojene na osnovu crvenog pomaka (brojevi u zagradama)

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: