Grupa naučnika za Bolonskog univerziteta je nedugo pre 104. godišnjice Tunguske katastrofe objavila senzacionalnu vest. Tokom njihove ekspedicije u oblast Podkamena Tunguska uspeli su konačno da otkriju fragmente takozvanog Tunguskog meteorite.

Italijanski istraživači predvodjeni prof. Minotijem Galijem i Lukom Gasparinijem su već nekoliko puta, skupa sa ruskim naučnicima posećivali Tungusku oblast. Poslednji put bilo je to 1999. kada je ekspedicija gotovo u potpunosti bila posvećena istraživanjima neobičnog jezera Čeko. Jezero se nalazi 8 kilometara od pretpostavljenog epicentre eksplozije. Istraživanja obavljena pomoću seizmičkog i magnetnog skeniranja, potpomognutna podacima geomagnetnih opservatorija iz Irkustka i Novosibirska, dovela su do otkrića nekakve anomalije u centralnoj zoni jezera. Naime, na dubini od deset metara ispod jezerskog dna primećen je veliki kameni fragment. Italijani smatraju da je on deo velikog meteorite koji se raspao na visini od 5-10km, izjutra 30. juna 1908.

Zanimljivo je da naučnici decenijama nisu povezivali jezero sa Tunguskom katastrofom. Medjutim, kako je počela analiza podataka priroda jezera je sve više i više privlačila pažnju naučnika. Kao prvo, dok sva sibirska jezera imaju ravno dno, Čeko ima oblik obrnutog konusa. Kao drugo, analiza starosti drveća oko jezera pokazala je da je ono staro oko stotinu godina, znači pojavilo se negde u vreme Tunguske katastrofe. Konačno, na starim ruskim vojnim mapama iz XIX veka jezera nema. Tako su italijanski istraživači zaključili da izmedju Tunguske katastrofe i jezera Čeko postoji direktna veza, odnosno da je jezero nastalo udarom meteorite.

Pretpostavlja se da kamen nema više od 20 metara, a da li je reč o došljaka iz kosmičkih dubina ustanoviće se tek kada kamen bude izvadjen.


Tunguska eksplozija
Za proteklih sto godina brojne ruske i međunarodne ekspedicije su posetile mesto eksplozije i detaljno pretražile i ispitale čitavo područje. Napisani su mnogi izveštaji, sastavljene mnoge studije i postavljenje mnoge teorije o uzroku, ali ni posle čitavog veka istraživanja ova eksplozija nije rasvetljena u potpunosti i do kraja.

Ciklus predavanja o Tunguskom događaju u Kolarčevoj zadužbini
Tonski zapisi predavanja


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: