Mini roboti koji mogu da se kotrljaju, lete, plutaju i plivaju, a zatim se pretvore u jednu mašinu? Zajedno će činiti 'Shapeshifter', razvojni koncept transformacionog vozila za istraživanje tajanstvenih, dalekih svetova.

Shapeshifters 1

U prašnjavom dvorištu za testiranje robota u Nasinoj Laboratoriji za mlazni pogon u Pasadeni, u Kaliforniji, tim 'Shapeshiftera' testira 3D-printing prototip ovog neobičnog istraživača. Novotarija nalikuje dronu zarobljenom u izduženi hrčkov kočak koji se kotrlja po dvorištu, a zatim se razdvaja na pola. Kad se razdvoje, dve polovine se dižu uz pomoć malih propelera, čime efikasno postaju leteći dronovi za vazdušno istraživanje. Ovi 3D-printing delovi su samo početak; tim je zamislio serije do po 12 robota koji bi mogli da se pretvore u plutajuću sondu ili u ekipu za istraživanje pećina.

Leteći amfibijski robot je deo rane faze istraživačkog programa NASA Innovative Advanced Concepts(NIAC) koji nudi nekoliko faza finansiranja vizionarskih koncepata, pomažući pretvaranje ideja koje zvuče kao naučna fantastika u naučne činjenice. Šef istraživača JPL-a Ali Agha predviđa 'Shapeshifter' kao buduću misiju na Saturnov mesec Titana, jedini svet Sunčevog sistema za koji se zna da ima tečnost u obliku metanskih jezera, reka i mora na svojoj površini.

Nasina misija 'Cassini' nadletala je Titan preko sto puta, mapirajući njegovu površinu za buduće misije. 'Cassini' je otkrio da je svet iznenađujuće sličan Zemlji, ali s ključnim razlikama: Titanove ledene reke, jezera i kiše formirane su od tečnog metana i etana (oba su gasovi na Zemlji). Mutna atmosfera meseca bi takođe mogla da krije pećine – ili čak ledene vulkane koji umesto magme izbacuju amonijak ili vodu.

'Imamo vrlo ograničene podatke o sastavu površine. Stenoviti teren, metanska jezera, kriovulkani –sve to potencijalno imamo, ali ne znamo zasigurno', kaže Agha. 'Stoga smo razmišljali o tome kako da stvorimo sistem koji je svestran i sposoban za prelazak različitih vrsta terena, ali i dovoljno kompaktan za lansiranje raketom.'

Agha i njegovi ko-istraživači na 'Shapeshifteru', u koje spadaju naučnici sa univerziteta Stanford i Cornell, smislili su koncept samosastavljajućeg robota napravljenog od manjih robota nazvanih 'koboti'. Koboti, od kojih svaki ima mali propeler, mogli bi da lete nezavisno jedan od drugog duž litica koje bi bile zanimljive naučnicima. Oni bi takođe mogli da naprave leteći lanac koji bi održavao kontakt s površinom. Ili bi mogli da se transformišu u loptu koja se kotrlja po ravnim površinama i štede energiju.  

Shapeshifters 2

Shapeshifters 4

Za sada je 'Shapeshifter' poluautomobilan, ali njegov će budući dizajn da zavisiti od kobotova koji mogu da se automatski povezuju bez potrebe za naredbama sa Zemlje.

Aghina krajnja vizija uključuje lender sličan sondi 'Huygens' Evropske kosmičke agencije, koja se padobranom spustila na Titan nakon što ju je izbacio Nasin brod 'Cassini'. Ovaj 'matični brod', kako ga naziva Agha, poslužio bi kao izvor energije za kobote i nosio bi naučne instrumente za dubinsku analizu uzoraka. No umesto da ostane na jednom mestu, kao što to obično čine lenderi, ovaj će biti prenosan. Letenje je lakše na Titanu, jer je atmosfera gušća a gravitacija niska. Agha računa da bi 10 kobota lako moglo da podigne lender veličine 'Huygensa' (širine otprilike 3 metra) i lagano ga odnese na drugo mesto.

'Često se dešava da su neka od najteže dostupnih mesta naučno najzanimljivija jer su možda najmlađa, ili su u području koje nije dobro okarakterisano sa orbite', izjavio je Jason Hofgartner, vodeći naučnik JPL-a za 'Shapeshiftere'.

'Izuzetna svestranost Shapeshiftera omogućava pristup svim tim naučno zanimljivim mestima.'

'Shapeshifter' tim će svoj koncept podneti NIAC-ovoj komisiji za odabir krajem 2020. No, čak i ako bude odabran, moglo bi da prođe još mnogo godina dok 'Shapeshifter' ne poseti mesec poput Titana. Sledeća misija na Titan biće 'Dragonfly', Nasin prvi helikopterski lender, čije lansiranje je planirano za 2026. Do tada, znatiželjni Titanovi ljubitelji mogu da nastave da prate Nasin 'Cassini' tim jer nastavlja da objavljuje nova otkrića o ovom neobičnom mesecu.

Shapeshifters 3
'Shapeshifters'
 prilikom istraživanja Ttanovog Kraken Mare.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: