MarsAM2

Upoznajte Mars: | 1 |  2  |  3  | 4 |

Orbita

orbite

afeliperihel1x1

Ako krenete od Sunca do Marsa ćete stići nakon što presečete putanje sparušenog Merkura, vruće Venere i rajske planete Zemlje. U Sunčevom sistemu Mars je četvrta planeta po redu. Poput ostalih planeta oko Sunca Mars se kreće po eliptičnoj putanji. Ta putanja ima relativno velik ekscentricitet (0,0934) pa odstojanje Marsa od Sunca prilično varira: od 206,6 miliona kilometara (kada je Mars u perihelu) do 249,2 miliona kilometara (u afelu). [crtež desno prikazuje preterano izduženu Marsovu orbitu]

Put oko Sunca Mars pređe za nekih 687 naših, zemaljskih dana (suviše dugo rekli bismo, jer mali Marsovci očito moraju skoro dve naše godine da čekaju na Deda Mraza).

opozicije1x1

Svakih 26 meseci Sunce, Zemlja i Mars (tim redom) se poravnaju, tj. Mars se nađe u opoziciji. Tada je Mars cele noći na našem nebu i to je dobra prilika za njegovo posmatranje. Još bolje je kad se dogodi da je Mars i u opoziciji i u perihelu, jer je onda najbliži i Suncu i Zemlji (položaj A na crtežu levo). To se dešava svakih 15 do 17 godina. Gledano sa Zemlje Mars je tada najsjajniji i prividno najveći. Od nas je udaljen blizu 56 miliona kilometara, a njegov prividni prečnik iznosi 25".

Mars je od Zemlje najudaljeniji kad ode sa druge strane Sunca i onda nas od njega deli skoro 400 miliona kilometara (kad je Mars u položaju C, a Zemlja u položaju A na crtežu).

U odnosu na ravan ekliptike Marsova putanja je nagnuta pod uglom od 1,85°.

inklinacija1x1

Mehanika kretanja Marsa je tako uređena da se u perihelu Mars nađe ispod, tj. južno od ravni ekliptike. To znači da kad nam je Mars najbliži nešto belje se vidi sa južne nego sa severne Zemljine polulopte.


 << Uvod
Za Mars se zna od pamtiveka. Svojom crvenkastom bojom i jakim sjajem privlačio je pažnju još praistorijskih civilizacija. Zapise o Marsu nalazimo u drevnoj Kini, Asiriji, Egiptu i drugim...

U nastavku: Mars izbliza 

Upoznajte Mars: | 1 |  2  |  3  | 4 |