Ima jedna međuplanetna misija koja uspešno traje već već 19 ipo godina. Sem dva sovjetska „Фобоса“, to je najteža međuplanetna sonda ikad lansirana – preko 5,7 tona! Sonda je i jedna od najkomplikovanijih ikad poslatih uređaja u kosmos: preko 1630 elektronskih komponenti i 14 km kablova i žica. Za sve ovo vreme misija je dvaput produžavana, ali ove godine joj je definitivno kraj. Pogađate, radi se o „Cassiniju“. Posle svega, šta je sad povod za pisanje? Raviole?

Kada je NASA 2010. obećala da će dati još $60 miliona za produžetak od 155 novih krugova oko Saturna, ali da je to to i da će brod posle toga morati nareciklažu, „Cassini“ je obećao da će nam ove godine ponuditi jedinstvene i spektakularne fotografije, poslednje što ćemo dobiti od ove duge misije oko džina sa prstenom. I sigurno nas neće razočarati. Poslednje čudo? Slike u visokoj rezoluciji meseca Pan, koji ne liči na išta što smo do sada sretali u Sunčevom sistemu. Halucinacija!

pan
Pan (
S/1981 S 13) snimljen 7. marta 2017. Pan je drugi najdalji Saturnov mesec.

Cassini“ je još ranije snimio ovaj mali i nepravilni mesec dimenzija 34,4×31,4×20,8 km i potvrdio da je, kao i Atlas, jako čudnog oblika, u obliku raviole, badema ili „letećeg tanjira“, sa ekvatorijalnim diskom nastalom od materijala iz prstenova. Treba znati da se Pan nalazi u sred Enckeove praznine i da je zadužen za “čišćenje” čestica leda i prašine u toj zoni Saturnovog A prstena. No do sada nismo bili u mogućnosti da posmatramo detalje tog diska. Slike su toliko upečatljive da pre izgledaju kao računarski napravljeni modeli a ne kao stvarne fotografije.

pan2Još jedna slika Pana i njiegovog zadivljujućeg diska materijala. Otkriven je 1990. tek nakon analiza fotografija koje je napravio „Voyager 2“ 1981. Pan se video na 11 fotografija.

pan3

Juš jedna slika Pana. Prema prethodnim proračunima na osnovu gravitacionog privlačenja dva tela, došlo se do vrlo precizne procene velike poluose od 133.603±10 km i mase od 5-10×10-12 Saturnove mase. Prava dimenzija poluose se razlikuje za 19 km a prava masa je 8,6×10-12 Saturnove. Mesec je pronađen na manje od 1° od proračunate pozicije. Okrene se oko planete svakih 13,8 sati.

 pan4

Pan u sredini Enckeove praznine. Praznina široka oko 300 km.

Niko nije mogao da zamisli da je taj materijal iz spoljnjeg prostora, nakupljen tu usled gravitacionih sila, tako fin da disk ustvari podseća na suknjicu balerine oko meseca. S druge strane, na njemu se primećuju ožiljci od kratera što ukazuje na njegovu znatnu debljinu i čvrstoću. U isto vreme telo Pana iznenađuje zbog malog broja kratera i brojnim frakturama koje se šire površinom, što mu daje izgled velikog oraha. Formiranje tog akrecionog diska će očigledno biti tema mnogih debata, ali „Cassinijev“ naučni tim, uključujući i slavnog planetologa Carolyn C. Porco, veruje da je nastao nakon formiranja satelita ali pre nego što je očistio svoju orbitu unutar prstenova. Čestice prstenova su mogle da se grupišu na Panovom ekvatoru nakon prolaska kroz Lagranžove tačke L1 i L2 (Pan je uvek okrenut istom stranom ka Saturnu), formirajući karakterističan disk. Pretpostavlja se da će nove slike ponovo probuditi interesovanje za formiranje ovog jako neobičnog diska.

pan5
Ovo su najbolje slike Atlasa i Pana koje smo imali do sada.

pan6 

Čestice Panovog akrecionog diska prolaze kroz tačke L1 i L2.

 pan7

Simulacija sudara čestica iz prstena na površinu Pana.

Pored toga što će pružiti dokaze o formiranju sistema Saturnovih prstenova, Panov disk je dobra laboratorija za vizuelizaciju u malom procesa nastanka planeta iz solarne protonebule. Za razumevanje ovog diska moraće se uzeti u obzir fenomeni kao što su elektrostatički naboj, viskoznost čestica i plimske sile. U svakom slučaju, ako smo mislili da nas posle „slučaja Daphne“ ništa više ne može da iznenadi, potpuno smo u zabludi.

pan8
Mesec Daphne pravi prazninu Keeler širine 42 km, a „Cassini“ ih je posetio 18. januara 2017. sa udaljenosti od 28.000 km. Ima samo 8 km u prečniku.

pan9

Senka Daphne i talasi koje pravi na okolnim prstenovima.

pan10

pan11

Strukture prstena A sa udaljenosti od 134.500 km.

 

Mali film napravljen od Panovih fotografija.

pan12

Saturnovi prstenovi imaju složenu strukturu, što može da se vidi i ovde. Ponekad se znaju uzroci za brazde i talasa, kao što je ovde slučaj, jer mesec Pan „čisti“ čestice leda i prašine.

pan13
„Talasi“ u prstenu A.

pan14

Strašna slika! Levo je Pan a desno Prometheus.

pan16

Malo romantike?

pan17

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: