13. januar 2016.

Zumiranje crnih rupa glavni je zadatak novoinstaliranog instrumenta GRAVITY na ESO Veoma velikom teleskopu (VLT) u Čileu. Tokom prvih opservacija, GRAVITY je uspešno iskombinovao svetlost zvezda uz pomoć sva četiri Pomoćna teleskopa VLT-a. Veliki tim astronoma i inženjera iz Evrope koji su dizajnirali u napravili GRAVITY, a koje predvodi Maks Plank institut za ekstraterestričku fiziku u Garhingu, veoma su zadovoljni performansama. Tokom inicijalnih testova, instrument je već postigao značajne prve rezultate. Ovo je najmoćniji instrument instaliran na VLT interferometru do sada.

Instrument GRAVITY kombinuje svetlost sa nekoliko teleskopa, formirajući na taj način virtuelni teleskop od oko 200 metara u prečniku, uz pomoć tehnike zvane interferometrija. Ovo omogućava astronomima da detektuju najfinije detalje svemirskih objekata, što nije moguće uz pomoć pojedinačnih teleskopa.

Od leta 2015. godine, tim astronoma i inženjera, koje predvodi Frenk Ajzenhauer (MPE, Garhing, Nemačka), radio je na instaliranju instrumenata u specijalno adaptiranim podzemnim tunelima ispod Veoma velikog teleskopa na ESO Paranal opservatoriji u severnom Čileu [1]. Ovo je bila prva faza u postavljanju ovog instrumenta kao dela VLT interferometra (VLTI). Glavni cilj je sada postignut: po prvi put instrument je uspešno ukombinovao svetlost koju su prikupila četiri Pomoćna teleskopa [2].

"Tokom prvog posmatranja, ali i po prvi put u istoriji takozvane 'long baseline' interferometrije u optičkoj astronomiji, GRAVITY je uspeo da napravi snimke sa ekspozicijom od nekoliko minuta, što je oko hiljadu puta duže nego ranije", izjavio je Frenk Ajzenhauer. "GRAVITY će omogućiti opservacije teško uočljivih objekata uz pomoć optičke interferometrije i pomeriće osetljivost i preciznost uglovne rezolucije u astronomiji na viši nivo, mnogo dalje od sadašnjih mogućnosti".

Tokom prvih posmatranja, tim je pobliže proučio mlade, sjajne zvezde poznate pod imenom jato Trapez, koje se nalazi u srcu zvezdanog porodilišta u Orionu. GRAVITY je pomoću ovih prvih podataka uspeo da dođe i do novog otkrića: jedna od komponenti jata je ustvari dvostruka zvezda [3].

Ključ ovog uspeha bilo je stabilizovanje virtuelnog teleskopa tokom dovoljno dugog vremenskog perioda, koristeći svetlost referentne zvezde, tako da tokom ekspozicije od jedne sekunde inače teško vidljivi objekti postanu dostupni. Pored toga, astronomi su uspeli da učine svetlost stabilnom sa sva četiri teleskopa istovremeno - nešto što do sada nije bilo uspešno izvršeno [3].

GRAVITY može precizno da meri položaj astronomskih objekata, ali takođe može i da pravi slike uz pomoć interferometrije, kao i da vrši spektroskopske analize [4]. Da na Mesecu postoje zgrade, GRAVITI bio bio u stanju da ih uoči. Ova izuzetno precizna tehnika snimanja ima mnogo primena, ali će glavni fokus u budućnosti biti proučavanje okoline crnih rupa.

GRAVITY će se posebno baviti ekstremno jakim gravitacionim poljima u blizini horizonta događaja supermasivnih crnih rupa u centru Mlečnog puta - što objašnjava odabir imena samog instrumenta. Ovo je oblast u kojem se ponašanje tela objašnjav aAjnštajnovom Opštom teorijom gravitacije. Pored toga , otkriće detalje masivne akrecije i džetova . proces akoji se događaju i oko novorođenih zvezda i oko supermasivnih crnih rupa u centrima drugih galaksija. Takođe će se baviti proučavanjem kretanja binarnih zvezda, vansoalrnih planeta i mladih zvezdanih diskova, kao i snimanjem površine zvezda.

Za sada, GRAVITY je bio testiran uz pomoć četiri Pomoćna teleskopa prečnika 1.8 metara. Prve opservacije sa novim instrumentom, ali uz pomoć četiri 8.metarska Glavna teleskopa, planirano je kasnije u 2016. godini.

Konzorcijum okupljen oko instrumenta GRAVITY predvodi Maks Plank institut za ekstraterestričku fiziku u Garhingu u Nemačkoj. Druge partnerske institucije su:

  • LESIA, Observatoire de Paris, PSL Research University, CNRS, Sorbonne Universités, UPMC Univ. Paris 06, Univ. Paris Diderot, Sorbonne Paris Cité, Meudon, France
  • Max Planck Institute for Astronomy, Heidelberg, Germany
  • 1. Physikalisches Institut, University of Cologne, Cologne, Germany
  • IPAG, Université Grenoble Alpes/CNRS, Grenoble, France
  • Centro Multidisciplinar de Astrofísica, CENTRA (SIM), Lisbon and Oporto, Portugal
  • ESO, Garching, Germany

Beleške

[1] Tuneli i soba za kombinovanje svetlosnih zraka u okviru VLTI-a je nedavno bila rekonstruisana, kako bi se prilagodila instrumentu GRAVITY u drugim koji će doći.

[2] It would be more accurate to call this step “first fringes” as the milestone was the first successful combination of light from the different telescopes so that the beams interfered and fringes were formed and recorded.

[3] Novootkrivena zvezda je Theta1 Orionis F, a opservaciej su rađene uz pomoć referentne, sjajnije zvezde Theta1 Orionis C, u neposrednoj blizini.

[4] GRAVITY ima za cilj da meri pložaj objekata na skalama reda veličine deset mikrolučnih sekundi, i da sporvede snimanje sa rezolucijom od  četiri hiljadita dela lučne sekunde.

Više informacija

ESO je najistaknutija međunarodna astronomska organizacija u Evropi i najproduktivnija zemaljska opservatorija na svetu. Podržava je 16 zemalja članica: Austrija, Belgija, Brazil, Češka, Danska, Francuska, Finska, Nemačka, Italija, Holandija, Poljska, Portugal, Španija, Švedska, Švajcarska i Velika Britanija. ESO sprovodi vrlo ambiciozan program fokusiran na dizajn, izgradnju i upravljanje najmoćnijim astronomskim opservatorijama na Zemlji, koje će omogućiti značajna naučna otkrića. Takođe, ESO ima vodeću ulogu u promovisanju i organizovanju saradnje u oblasti astronomskih istraživanja. ESO vodi tri jedinstvene posmatračke lokacije u Čileu: La Sija, Paranal i Šahnantor. Na Paranalu, ESO upravlja Veoma velikim teleskopom, najnaprednijim teleskopom na svetu u oblasti vidljive svetlosti, a rukovodi i teleskopima za pregled neba. VISTA radi u oblasti infracrvene svetlosti i najveći je teleskop za pregled neba na svetu, dok je VST najveći teleskop dizajniran da sprovodi pretraživanja neba isključivo u oblasti vidljive svetlosti. ESO je evropski partner na revolucionarnom projektu ALMA, najvećoj astronomskoj opservatoriji današnjice. Na vrhu Sero Armazones, nedaleko od Paranala, ESO gradi 39-metarski Evropski izuzetno veliki teleskop, koji će postati “najveće svetsko oko upereno ka nebu”.

Linkovi

Kontakt

Ivana Horvat
Astronomsko društvo Novi Sad
Petrovaradin, Srbija
Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Markus Schoeller
ESO
Garching bei München, Germany
Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Frank Eisenhauer
Max Planck Institute for Extraterrestrial Physics
Garching bei München, Germany
Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Richard Hook
ESO Public Information Officer
Garching bei München, Germany
Tel.: +49 89 3200 6655
Mob.: +49 151 1537 3591
Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Connect with ESO on social media

Ovo je prevod ESO saopštenja za javnost eso1601.