Astronautika: misije

Kineski aparat "Čang'e-2" (Chang'e) je sa orbite oko Meseca, na kojoj je proveo više od pola godine, 25. avgusta preveden u Lagranžeovu tačku L2 sistema Sunca-Zemlja, na rastojanju od oko 1,5 miliona kilometara od naše planete. Pre nekoliko dana, posle detaljne provere sistema letelice mase oko dve i po tone, sa aparata "Čan'e-2" primljeni su prvi podaci o uslovima koji vladaju u zoni L2 , čime je počela druga etapa ove unikatne misije.

Lagranžeova tačka L2 sistema Sunce-Zemlja leži daleko "iza" orbite Meseca, u suprotnom smeru od Sunca, i sama operacija napuštanja prelaska je zahtevala vrhunsku orijentaciju i stabilizaciju aparata u prostoru, kao i krajnje preciznu navigaciju tokom preleta koji je trajao 77 dana. Stručnjaci Kineske nacionalne kosmičke administracije (CNSA) se nadaju da će uspeti da kontrolišu let aparata do kraja 2012. Ovo je prvi put u istoriji kosmičkih letova da je jedan kineski kosmički aparat dospeo u duboki kosmos i prvi manevar prelaska jedne letelice sa orbite oko Meseca u jednu od pet Lagranžeovih tačaka. U ovim tačkama su gravitaciona polja Sunca, Zemlje i Meseca ujednačena i balansiraju položaj aparata u odnosu na Sunce i Zemlju. Tačka L2 pruža vrlo povoljne uslove za rad kosmičkih opservatorija, tako da se tamo, pored kineskog aparata nalaze još tri astrofizičke letelice, uključujući Heršelovu i Plankovu opservatoriju. Ako ikada bude lansiran, Vebov teleskop će takodje biti postavljen u tačku L2.

Chang_e_1 Change_2_satellite
Chang'e-1 Chang'e-2

Uspešan prelazak sa orbite oko Meseca u tačku L2 je vrhunac nekoliko velikih dostignuća vezanih za aparat "Čan'e-2". Kada je lansiran pre godinu dana, aparat je izbačen u jako razvučenu eliptičnu orbitu čiji je apogej iznosio 380000 kilometara. Time je, za razliku od aparata "Čan'e-1" koji je 2007. prvo postavljen u nisku orbitu oko Zemlje pa onda upućen prema Mesecu, "Čan'e-2" direktno ubačen u translunarnu putanju leta. Pet dana posle lansiranja, aparat je posle serije od tri kočeća impulsa prebačen u orbitu oko Meseca parametara 100x15km. Sa ove orbite aparat je obavio detaljno snimanje površine Meseca, uključujući oblast Zaliva duge (Sinus Iridum) gde je planirano spuštanje aparata "Čan'e-3" sa malim istraživačkim roverom koje je planirano 2013. Pojedini snimci imaju rezoluciju od samo 1,3 m.

Kada je program istraživanja sa orbite oko Meseca završen, 8. i 9. juna su obavljene dve korekcije leta u trajanju od 1260 i 1113 sekundi. Tokom prve korekcije, "Čan'e-2" je sa niske kružne orbite visine 100km prebačen na razvučenu eliptičnu orbitu visine 104x3583km i periodom jednog obilaska nešto više od pet časova. Sledećeg dana, motor potisne snage 490 Njutna (50 kgs) koji je razvijen na Šanhajskom institutu za kosmičke motore, je ponovo uključen i tokom 19 minuta aparatu je povećana brzina koja je bila dovoljna da "Čan'e-2" napusti orbitu oko Meseca i krene dalje u kosmos, prema Lagranžeovoj tački L2. Tada su kineski mediji objavili da je to bio prvi slučaj u istoriji kosmonautike da je jedan aparat izbačen sa orbite oko Meseca u duboku kosmos, što medjutim nije tačno. Operacija napuštanja orbite oko Meseca i prelaska na putanju leta u duboki kosmos je prvi put obavljena 1994. tokom misije američke mesečeve letelice "Klementajn" (Clementine) - istina tokom preleta je zbog problema sa motorom propao pokušaj istraživanja jednog asteroida.


"Tajngun-1" i budući planovi Kine u kosmosu (01 oktobar 2011)
Kina u kosmosu - sasvim kratke vesti (30 septembar 2011
Izazovi privatnog kosmickog biznisa (28 septembar 2011)
Kosmički brodovi budućnosti (23 septembar 2011)
Tiangong (22 septembar 2011)


Budući da "Čan'e-2" nije klasižna astrofizička opservatorija, zbog čega je CNSA odabrala upravo Lagranžeovu tačku za finalnu destinaciju ovog aparata? Postoje dva razloga. Kao prvo, Kinezi se očigledno spremaju za medjuplanetarne letove prema Marsu i Veneri. Tokom napuštanja mesečeve orbite proverena je tehnika vrlo složenog manevrisanja iznad drugog nebeskog tela, dok su za vreme preleta do tačke L2 testirani metodika leta u duboki kosmos i sistemi upravljanja pratećih stanica na Zemlji sa antenama prečnika 64 i 35 metara koje će biti korišćene za kontrolu leta budućih medjuplanetarrnih letelica. Drugi razlog je naučne prirode. Kao što je rečeno, Lagranžeova tačka L2 sistema Sunce-Zemlja je vrlo povoljna za praćenje naelektrisanih čestice repa zemljine magnetosfere, sunčevih rendgenskih emisija i bujica kosmičkih gama zraka iz dubina vasione.

Na taj način, pored velikih dostignuća postignutih tokom proteklih dvanaest meseci, misija aparata "Čan'e-2" je ujedno i uvertira za buduće planove kineskog programa istraživanja Meseca i planeta sunčevog sistema - planiranog spuštanje lendera i rovera na Mesec ("Čan'e-3") i priprema medjuplanetarnih letova automatskih aparata budućnosti.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: