
Sva pristaništa na ISSu zauzeta svemirskim brodovima
Problem parkinga nije (više) samo ovozemaljski problem, baš ni kao problem otpada i tehničke ispravnosti. Sve veća prisutnost ljudi i tehnike u svemiru dovodi do iste problematike, cinici bi rekli – samo malo složenije i skuplje naravi. Kinezi, Rusi, Amerikanci… svi se susreću s istim problemima. Sjetimo se samo kako su u zadnjih godinu dana zbog neisporavnosti, odnosno zalutalog svemirskog smeća problem s svemirskim brodovima imale sve tri svemirske supersile. No da se vratimo na problem parkirnih mjesta.
Međunarodna svemirska postaja odredište je svemirskih brodova, s i bez posade, iz Europe, Japana, SAD i Ruske Federacije. Postoji osam spojnih mjesta (svaka sličnost s filmom Osmi putnik – Alien, je slučajna) no nisu sva mjesta pogodna za sve brodove obzirom da se koriste različiti spojni elementi i procedure pristajanja.
Krajem studenog i početkom prosinca (28.11.2025. – 08.12.2025.) ove godine prvi se put dogodilo da su sva parking (pristanišna) mjesta zauzeta. Kada bi neki hipotetski svemirski brod želio pristati na ISS ne bi to mogao učiniti dok netko ne ode. Slično se i nama dogodi kad pokušavamo prakirati u gradu, samo što tamo gore ne pomaže penjanje na trotoar, a nema ni travnate površine. Popunjeni su svi kapaciteti, osam svemirskih brodova spojeno je s najvećom i najskupljom, ljudskom rukom napravljenom, strukturom u svemiru, Zemljinoj orbiti.
Trenutno se tamo nalaze četiri Ruska svemirska broda (pilotirani Soyuz MS-27 i MS-28 te bespilotni, transportni Progres 92 i 93), tri Američka broda (pilotirani Crew Dragon 11 te bespilotni, transportni Cargo Dragon CRS-33 i Cygnus-23) te Japanski bespilotni transportni brod HTV-X1. Takva će situacija potrajati do ponedjeljka 08.12.2025. kada se dva Ruska kozmonauta (Sergey Ryzhikov i Alexey Zubritsky) i jedan Američki astronaut (Jonny Kim) vraćaju na Zemlju u Soyuz MS-27. Njihovo je slijetanje planirano u Kazahstanu, uobičajni lokalitet kojeg ROSCOSMOS koristi pri slijetanju pilotiranih svemirskih brodova već desetljećima.
ISS nerijetko viđamo kako noću prelijeće naše krajeve, poput sporoputujuće sjajne zvijezde. Obzirom na trajektorije putanja ISSa sve do prvih dana Nove godine prolasci su vidljivi samo ranom zorom, u svitanje.
