Susret sa Reom

Među naučnicima Kasini misije vlada veliko uzbuđenje zbog proleta letelice pored Rea, drugog po veličini Saturnovog satelita. To se odigralo u utorak, 2. marta, 2010., na udaljenosti od približno 100 km. Prvi prolet je bio 2005. na udaljenosti od 500 km, znači ovaj put je bilo mnogo bliže.

Do ovog proleta naučnici su bili uglavnom okupirani Enceladusom, budući da im je miljenik među Saturnovim satelitima zbog aktivnosti koje se odvijaju na njemu, ali Rea je primer da su i drugi sateliti i te kako zanimljivi. Dosta toga je već poznato ali naravno i dalje ima nepoznanica, naročito u vezi ostataka materijala (debris) koji moguće čine prsten oko satelita, ali i po pitanju sastava tla na površini Rea.

Kod prvog proleta, 2005., osim prikupljanja podataka spektrometrom i slikanja kamerom sa udaljenosti, tim je bio fokusiran na istraživanjima u radio-oblasti spektra da bi se utvrdila gravitacija i doznala unutrašnja struktura satelita. Bio je još jedan prolet u avgustu 2007., opet udaljeno snimanje i slikanje (PIA08402), tako da imaju prilično dobru predstavu o Rei kao satelitu prilično izbrazdanom kraterima ali bez naznaka neke aktivnosti na njemu. Satelit ima "pramenaste tragove"("wispy terrain") (PIA08120), i prilično podseća na karakteristike viđene na drugom Saturnovom satelitu, Dioni, i uglavnom se radi o velikoj seriji fraktura koje su relativno svetle u odnosu na okolne regione.

PIA08120

Slika 1. Na obojenom snimku Saturnovog satelita Rea vide se svetli, pramenasti tragovi (u zelenkastoj boji), u smeru približno sever jug, dok se između nalaze tamniji predeli sa mnoštvom kratera.

Image credit: NASA/JPL/Space Science Institute.

Najinteresantniji podaci kod proleta 2005. i 2007. bili su sa instrumenata za registrovanje polja i čestica: misteriozni gubitak elektrona iz okoline Rea sugeriše postojanje prstena, svi su izgledi da čvrsta materija apsorbuje elektrone u blizini Rea. U tom slučaju Rea bi mogla biti satelit sa vlastitim prstenom! Međutim, za sada to ne registruje ni jedan instrument na Kasiniju. Izazov je i podesiti geometrijske parametre samo da bi se dobro osmotrilo ovako nešto, ali setite se da su Kasini kamere zabeležile tragove mlazeva/gejzira na Enceladusu tek nakon više od godinu dana provedenih u orbiti!

Prolet od utorka trebalo bi da pomogne da se reši misterija postojanja prstena, mada je za to poželjno naći zvezdu u ravni prstena i snimiti okultaciju, kada bi čestice otpada ili grudve zaklonile svetlost sa zvezda. Nažalost na ovom proletu toga neće biti. To je vrlo zahtevan poduhvat jer bi opet valjalo uskladiti vreme i geometriju, ali u timu se nadaju da će uspeti da to da izvedu u nekom narednom pokušaju dok traje misija.

Ako želite da vidite kako se sve odigralo u utorak, pogledajte ovde, i vidite kako navigator Brent Buffington opisuje svaku od aktivnosti preduzetih za vreme proleta.

Dok se bude približavao satelitu Kasini će pred sobom imati njegovu neosvetljenu stranu, što je odlična prilika da se urade radarska merenja i istraživanja. (Kamerama i spektrografima nećete dobiti ništa ako je površina koju snimate u mraku). Radarom će se prvo obaviti snimanja slična onima pri snimanju Titana, (synthetic aperture radar imaging scans), da bi se razumeo sastav tla na površini. Ranija merenja sugerisala su asimetriju u sjajnosti (što bi moglo biti rezultat razlike u sastavu) između dominantnih i pratećih hemisfera satelita, tako da će ovaj prolet pomoći u daljem istraživanju istoga.

Instrumenti za istraživanje polja i čestica trebalo bi da prikupe podatke koji će pomoći da se bolje upoznamo sa okruženjem satelita - njegovom interakcijom sa Saturnovom magnetosferom, diskom od otpadnog materijala i gustinom izbačenog oblaka. Oblaci (ejecta clouds) su od prašine i materijala koji je izbačen ili se na neki drugi način odvojio od Rea i iz njenog okruženja, i uveličava prisustvo neutralnih čestica i plazme u Saturnovom sistemu. Moguće je da ovaj materijal kontaminira i Saturnove prstenove.

Nakon toga posao će preuzeti instrumenti za snimanja na talasnim dužinama od ultraljubičastog do infracrvenog dela spektra, dakle snimanje terena, sastava i temperature tla na površini Rea. Kamere su zabeležile prisustvo "plavkastih tački" ("bluish spots") koje bi mogle da imaju veze sa materijalom u prstenu, tako da će pri ovom susretu tome biti posebno posvećena pažnja, ali i terenu sa "pramenovima". Spektrometrom za snimanje u vidljivom i infracrvenom i spektrografom za snimanje u ultraljubičastoj oblasti istraživaće se prisustvo vodenog leda do veličine zrna, zatim ugljendioksida, amonijaka i finih čestica gvožđa, i sličnog. Spektrometar za infracrvenu oblast (CIRS) snimaće temperaturu na delovima osvetljenog diska u visokoj rezoluciji. Devedeset minuta nakon proleta, Rea će ući u Saturnovu senku, kada će biti dobra prilika da spektrometar u infracrvenoj oblasti snimi površinu koja se hladi, što će nam dati informaciju o teksturi najviših površinskih slojeva.

Helena
Helene
Čekajte, ima još! Ne samo da će proleteti pored Rea, Kasini će proći i pored malenog satelita Helene! Helena se nalazi u istoj orbiti kao i mnogo veći satelit Diona, ali je 60 stepeni ispred nje/ga. Helena je samo 30 ili 35 km u prečniku i nije sfernog oblika. Kasini će se približiti Heleni na udaljenosti od 1.825 km, opet, bliže nego ikada dosada!

 

Linkovi:

Cassini, flyby, R-2, Rhea, Rhea-2, Saturn, saturn moon, Solar System

Sa bloga Amande Hendrix, Nasin sajt, tekst Rhea with Cassini
Prevela i priredila Tatjana Petrović
Author: Tatjana Petrović